|
ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU
1. Pojam upravnog postupka ?
Upravni postupak je postupak kojeg provode tijela državne uprave i druga državna tijela, ustanove i druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju upravne stvari.
2. Upravna stvar ?
Upravna stvar predstavlja predmet upravnog postupka.
3. Upravni akt ?
Upravni akt je akt kojim državna tijela i organizacije u vršenju javnih ovlasti rješavaju o pravima i obvezama određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari.
4. Kojim je propisom uređen opći upravni postupak ?
Zakonom o općem upravnom postupku (ZUP-om)
5. Tko je dužan postupati po ZUP-u ?
Po ZUP-u su dužna postupati tijela državne uprave i druga državna tijela kad u upravnim stvarima rješavaju u pravnim obvezama ili pravnim interesima građana i pravnih osoba. Osim toga po ovom zakonu dužne su postupati i druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u pravnim stvarima.
6. Mogu li se pojedina pitanja odrediti drukčije nego po ZUP-u i kako ?
Pojedina pitanja za određeno upravno područje mogu se posebnim zakonom urediti drukčije, ako je to nužno za postupanje i nije protivno načelima ZUP-a. U tom se slučaju postupa prema odredbama posebnog postupovnog zakona, što znači da ZUP ima supsidijarnu (pomoćnu, drugostupanjsku,sporednu) primjenu u odnosu na posebni postupovni zakon.
7. Osnovna načela upravnog postupka?
Osnovna načela ZUP-a su (13):
1. načelo zakonitosti
2. načelo zaštite prava građana i zaštite javnih interesa
3. načelo efikasnosti
4. načelo materijalne istine
5. načelo saslušanja stranke
6. načelo ocijene dokaza
7. načelo samostalnosti u rješavanju
8. načelo o pravu žalbe (dvostupanjskog rješenja)
9. načelo konačnosti rješenja
10. načelo pravomoćnosti rješenja
11. načelo ekonomičnosti postupka
12. načelo pomoći neukoj stranci
13. načelo uporabe jezika i pisma
8. Načelo zakonitosti ?
Tijela državne uprave, ustanove i pravne osobe koje postupaju u pravnim stvarima rješavaju na temelju zakona, propisa i općih akata ustanova i pravnih osoba, koje one donose na temelju javnih ovlasti.
U upravnim stvarima u kojima je tijelo ovlašteno rješavati po slobodnoj ocjeni, rješenje mora biti donijeto u granicama ovlaštenja.
9. Načelo zaštite prava građana i zaštite javnog interesa?
Pri vođenju postupka i rješavanju tijela su dužna strankama omogućiti što lakšu zaštitu i ostvarivanje prava, a da to ne bude na štetu prava drugih osoba, u suprotnosti sa zakonom utvrđenim javnim interesom. Službena osoba upozoriti će stranku na mogućnost ostvarivanja prava, a kad se nalažu obveze propisivat će one mjere koje su za stranku povoljnije.
10. Načelo efikasnosti ?
Tijela, ustanove i pravne osobe u rješavanju u upravnim stvarima dužni su osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa građana, poduzeća i drugih pravnih osoba.
11. Načelo materijalne istine ?
U postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja.
12. Načelo saslušanja stranke ?
Prije donošenja rješenja stranci se mora pružiti da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja. Bez saslušanja se može donijeti rješenje samo ako je zakonom predviđeno.
13. Načelo ocjene dokaza ?
Ovlaštena službena osoba po svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene dokaza odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane.
14. Načelo samostalnosti u rješavanju ?
Tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenje samostalno u okviru ovlaštenja. Ovlaštena osoba nadležnog tijela samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti i na temelju toga primjenjuje propise u konkretnom slučaju.
15. Načelo dvostupanjskog rješavanja (prava na žalbu) ?
Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe, osim ako nije drugačije propisano, a na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti. Kada nema drugostupanjskog tijela, žalba protiv prvostupanjskog rješenja može se izjaviti samo ako je zakonom predviđeno, čime će se predvidjeti i nadležno tijelo.
Protiv rješenja donijetog u drugom stupnju žalba nije dopuštena.
16. Načelo konačnosti rješenja (zakonska definicija konačnog rješenja) ?
Rješenje protiv kojeg nema redovitog pravnog lijeka u upravnom postupku (konačno u upravnom postupku), a kojim je stranka stekla neko pravo ili joj se određuje obveza, može se poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenim zakonom.- žalba nije dopuštena-
17. Načelo pravomoćnosti rješenja (zakonska definicija pravomoćnog rješenja) ?
Pravomoćno je rješenje ono protiv kojeg se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor, a kojim stranka stječe neka prava ili joj se određuju obveze.
To se rješenje može poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenim zakonom.
18. Načelo ekonomičnosti postupka ?
Postupak se mora voditi brzo sa što manje troškova i gubitaka vremena za stranke, ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje pravilnog rješenja.
19. Načelo pomoći neukoj stranci ?
Tijelo koje vodi postupak brinut će se da neznanje i neukost stranke ne budu na štetu prava što im po zakonu pripadaju.
20. Načelo uporabe jezika i pisma ?
Upravni postupak se vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj uporabi kod tijela kod kojeg se vodi postupak, ali se pripadnicima svih naroda i manjina jamči sloboda služenja svojim jezikom i pismom u upravnom postupku.
21. Vrste nadležnosti ?
Nadležnost – pravo i obveza nekog upravnog tijela da vodi postupak i donese rješenje.
Ako rješenje donese nenadležno tijelo ono će se poništiti od strane drugostupanjskog tijela.
Prostorno ograničenje nadležnosti – svako tijelo vrši službeni rad u granicama svojeg područja.
Postoje dvije vrste nadležnosti:
a) stvarna nadležnost – određuje upravno područje ili nadležnost pojedinih tijela
b) mjesna nadležnost – određuje se po propisima organizacije pojedinih tijela i polit.-teritorijalnoj podjeli
22. Stvarna nadležnost ?
Stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela.
Za rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno su nadležna tijela utvrđena propisima o ustrojstvu državne uprave, propisima kojima se utvrđuje pojedino upravno područje, odnosno drugim propisima.
Ako propisima nije utvrđena stvarna nadležnost, za postupanje su nadležna tijela nadležna za poslove opće uprave.
Niti jedno tijelo ne može preuzeti određenu stvar iz nadležnosti drugog tijela i samo je riješiti, osim ako je zakonom predviđeno. Nadležnosti se ne mogu mijenjati dogovorom stranaka, stranaka i tijela niti dogovorom tijela.
23. Mjesna nadležnost ?
Mjesna nadležnost se određuje po propisima o polit.-teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. Mjesna nadležnost se određuje:
- u stvarima koje se odnose na nekretninu, prema mjestu gdje se ona nalazi,
- u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela, ustanove ili pravne osobe prema mjestu njihova sjedišta (kod djelatnosti poslovnih jedinica – prema sjedištu poslovne jedinice)
- u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja u određenom mjestu – prema sjedištu radnje
- u ostalim stvarima – prema prebivalištu stranke
Kod broda ili zrakoplova mjesna se nadležnost određuje prema matičnoj luci.
U slučaju istovremene mjesne nadležnosti dvaju tijela, nadležno je tijelo koje je prvo pokrenulo postupak. Tijelo koje je pokrenulo postupak može ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo nadležno ako se time znatno olakšava postupak, osobito za stranku.
Stranke s diplomatskim imunitetom (strana država, diplomati, međunarodne organizacije) u upravnom postupku imaju položaj utvrđen međunarodnim pravom ili međunarodnim ugovorima.
24. Sukob nadležnosti ?
Vrste sukoba nadležnosti:
- pozitivan sukob nadležnosti – među tijelima nastaje kad dva ili više tijela prisvajaju nadležnost za rješavanje iste upravne stvari
- negativan sukob nadležnosti – kad se dva ili više tijela odriču nadležnosti u istoj upravnoj stvari
Sukob nadležnosti je situacija u kojoj se upravna tijela ne mogu sporazumjeti tko je od njih nadležan za rješavanje.
Sukob nadležnosti rješava:
- između tijela državne uprave – Vlada (sukob nastao na razini države), odnosno izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave (sukob nastao na njihovom području)
- između tijela državne uprave istog upravnog područja – ministarstvo ili drugo nadležno tijelo državne uprave
- između tijela državne uprave i izvršnih tijela – Vlada RH
- između Vlade RH i ministarstva i drugih državnih tijela – Sabor RH
- između tijela državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima - Vlada RH
- ostale – sud nadležan za upravne sporove
Tijelo koje rješava o sukobu poništit će rješenje koje je donijelo nadležno tijelo, odnosno poništit će zaključak kojim se nadležno tijelo izjasnilo kao nenadležno i dostavit će spise predmeta nadležnom tijelu.
25. Službena osoba za vođenje postupka i rješavanje (tj. tko donosi rješenje u upravnoj stvari) ?
Nadležno tijelo Rješenje donosi
državno tijelo rukovoditelj tijela (osoba koju ovlasti, ako propisi drukčije ne određuju)
kolegijalno tijelo kolegijalno tijelo (ili osoba koju ovlasti)
pravna osoba s javnim ovlastima ravnatelj (ili osoba koju ovlasti, ako propisi drukčije ne određuju)
26. Pravna pomoć ?
Za izvršavanje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan područja nadležnog tijela, to će tijelo zamoliti tijelo na čijem se području radnja ima poduzeti.
Državna tijela, ustanove i pravne osobe dužni su jedni drugima ukazivati pravnu pomoć u upravnom postupku. Ta se pomoć traži molbom.
Za pravnu pomoć inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora.
27. Izuzeće službene osobe?
Službena osoba koja je ovlaštena za rješavanje u postupku izuzet će se (dovedena u pitanje nepristranost) ako je:
- ako je u predmetu kojem se vodi postupak stranka suovlaštenik (suobveznik), svjedok, vještak, punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke
- sa strankom, zastupnikom ili punomoćnikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni supružnik ili srodnik po tazbini do drugog stupnja
- sa strankom, zastupnikom ili punomoćnikom u odnosu staratelja, usvojitelja, usvojenika ili hranitelja
- u prvostupanjskom postupku sudjelovanja u vođenju postupka ili donošenju rješenja
Službena osoba, čim sazna da postoji koji od razloga za izuzeće, dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću.
Stranka može zahtijevati izuzeće službene osobe ako smatra da postoje okolnosti koje dovode u sumnju njezinu nepristranost.
Zaključkom o izuzeću službene osobe tijela odlučuje rukovoditelj u tijelu, o izuzeću rukovoditelja nadležno izvršno tijelo. O izuzeću člana kolegijalnog tijela odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela dok o izuzeću službene osobe pravne osobe s javnim ovlastima odlučuje ravnatelj te pravne osobe.
28. Koje se sve osobe mogu pojaviti u postupku ?
U postupku se mogu pojaviti slijedeće osobe:
1. stranka – fizička ili pravna osoba
2. državno tijelo, poslovna jedinica ustanove i druge pravne osobe, grupa osoba, naselje
3. sindikalne organizacije
4. zastupnik stranke – zakonski ili privremeni
5. punomoćnik
6. zajednički punomoćnik
29. Stranka u upravnom postupku ?
Stranka u upravnom postupku je osoba:
a) na čiji je zahtjev pokrenut postupak (aktivna stranka)
b) protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka)
c) koja zbog zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka)
Stranka u upravnom postupku je svaka osoba o čijem se pravu, obvezi ili pravnom interesu rješava u upravnom postupku.
Stranka u postupku može biti:
- svaka fizička i pravna osoba
- državno tijelo
- druge pravne osobe
- naselje, grupa osoba, ustanove, udruge
- državni odvjetnik
- javni pravobranitelj (štiti državne interese)
- sindikalne organizacije
30. Stranačka i procesna sposobnost ?
Stranačka sposobnost – sposobnost da netko bude stranka u upravnom postupku.
Stranka koja je poslovno potpuno sposobna može sama obavljati radnje u postupku što znači da je ona i procesno sposobna. Za procesno nesposobnu osobu radnje u postupku obavlja njezin zakonski zastupnik kojeg se određuje na temelju zakona.
31. Zakonski zastupnik ?
Za osobe koje nisu procesno sposobne radnje u postupku obavlja njihov zakonski zastupnik.
Zakonski se zastupnik određuje na temelju zakona ili aktom nadležnog državnog tijela donesenim na temelju zakona.
Pravna osoba radnje u postupku obavlja preko svojeg predstavnika (zakonskog zastupnika), državno tijelo preko zakonom određenog predstavnika, a ustanove i druge pravne osobe preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice.
Privremeni zastupnik ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se radnja ima poduzeti protiv osobe čije je boravište nepoznato, a koja nema punomoćnika, tijelo koje vodi postupak postavit će stranci privremenog zastupnika, ako to traži hitnost predmeta ( za ustanovu ili pravnu osobu privremeni zastupnik se postavlja iz reda službenih osoba ustanove).
Da bi se mogao postaviti privremeni zastupnik potrebno je da su ispunjena dva uvjeta:
1) da se provođenje postupka traži zbog hitnosti predmeta
2) da se radi o predmetu u kojem se postupak mora provesti
32. Zastupanje stranke ?
Stranku može zastupati:
1.) zakonski zastupnik i predstavnik
2.) privremeni zastupnik
3.) zajednički predstavnik ili punomoćnik
4.) punomoćnik
33. Zajednički predstavnik ?
Dvije ili više stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajednički te će tada naznačiti tko će od njih nastupati kao zajednički predstavnik ili postaviti zajedničkog punomoćnika.
Tijelo koje vodi postupak može zaključkom odrediti strankama da naznače tko će ih između njih predstavljati, ili da postave zajedničkog punomoćnika, a može im i samo odrediti ako stranke ne postupe prema zaključku. U slučaju određivanja zajedničkog predstavnika svaka stranka zadržava pravo nastupa kao stranka u postupku.
34. Punomoćnik i punomoć ?
Stranka ili zakonski zastupnik mogu odrediti punomoćnika koji će je zastupati u postupku, koji će poduzimati radnje u granicama punomoći. Stranka koja je prisutna kad njezin punomoćnik daje usmenu izjavu, može neposredno nakon dane izjave izmijeniti ili opozvati opunomoćenika.
Punomoćenik može biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom.
Punomoć se može dati pismeno ili usmeno, a može biti dana za cijeli postupak ili za pojedine radnje te se može i vremenski ograničiti.
Odredbe punomoći mogu biti: za cijeli postupak ili za pojedine radnje
Stranci će se dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno znanje dovede stručnu osobu za savjetovanje koja ne zastupa stranku (stručni pomagač) – savjetovanje u stručnim pitanjima.
35. Procesna zajednica ?
Postoji kada dvije ili više stranaka u istom predmetu istupaju zajednički.
36. Komuniciranje upravnih tijela sa strankama – podnesci, pozivanje ?
PODNESCI su zahtjevi, obrasci što se upotrebljavaju za AOP, prijedlozi, prijave, molbe, žalbe prigovori, te druga priopćenja kojima se pojedinci ili pravne osobe obraćaju tijelima.
Predaja – mogu se predati neposredno, poslati pismeno, usmeno priopćiti na zapisnik, telegrafski, a kratka hitna priopćenja i telefonski. Podnesci se predaju nadležnom tijelu.
Sadržaj podneska: 1. tijelo kojem se upućuje
2. predmet na koji se odnosi
3. zahtjev tj. prijedlog
4. tko je zastupnik ili punomoćnik
5. ime, prezime i adresu podnosioca
6. vlastoručni potpis
Ako tijelo nije nadležno za primitak podneska službena osoba upozorit će na to podnosioca i uputiti ga nadležnom tijelu. Ako podnositelj i dalje inzistira na primitku, službena ga osoba mora primiti, nakon čega će tijelo, ako nije nadležno zaključkom odbaciti podnesak. Kad tijelo dobije poštom podnesak za čiji primitak nije nadležno, poslat će ga poštom tijelu i o tome obavijestiti stranku.
Nepotpuni podnesak ako podnesak sadrži formalni nedostatak koji sprečava postupanje po podnesku ili je nerazumljiv ili nepotpun. NE MOŽE samo zbog toga biti ODBAĆEN. Tijelo će odrediti rok da se nedostaci uklone (telefonski ili usmeno). Ukoliko se nedostaci uklone u roku smatrat će se da je podnesak bio od početka uredan, a ako se nedostaci ne uklone u roku, smatrat će se da podnesak nije ni podnesen, o čemu će se donijeti zaključak (moguća žalba).
POZIVANJE
Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je nazočnost u postupku potrebna, a koja boravi na njegovu području ( osim na usmenu raspravu, ako se time ubrzava ili olakšava postupak, a ne uzrokuje veće troškove ili dangubu pozvanoj osobi). Pozivati se ne može radi dostave pismenih otpravaka rješenja i zaključaka ili radi priopćenja koja se mogu izvršiti preko pošte ili na drugi način. Može se dopustiti stranci da umjesto osobnog dolaska preda potrebnu usmenu izjavu. Nitko ne može biti pozvan da dođe u tijeku noći, osim ako se radi o hitnim i neodgodivim mjerama.
Poziv se upućuje pismenim putem, a mora sadržavati:
1. naziv tijela koje poziva
2. ime i prezime, i adresu osobe koja se poziva
3. mjesto, dan i sat dolaska
4. predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu (kao stranka, svjedok, vještak)
5. pomoćna i dokazna sredstva koje pozvani mora donijeti
6. mora se navesti da li je osoba pozvana osobno ili može poslati punomoćnika
7. upozorenje na posljedice ne odazivanja ili ako ne izvijesti da neće doći
PISMENA su akti državnih tijela koji se dostavljaju strankama (poziv, zaključak,rješenje).
Pozvana osoba dužna je odazvati se pozivu:
- ako je zbog opravdanog razloga spriječena doći treba obavijestiti tijelo koje je izdalo poziv
- ako se ne odazove, a izostanak ne opravda može biti privedena i kažnjena novčanom kaznom
37. Zapisnik, zabilješka u spisu predmeta ?
Zapisnik je akt koji se sastavlja o usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku te o važnijim izjavama stranaka ili trećoj osobi. O manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rješavanje stvari, u samom spisu će se staviti zabilješka koju potvrđuje službena osoba, uz oznaku datuma.
Zapisnik se vodi u tijeku vršenja službene radnje.
U zapisnik se unosi:
1. naziv tijela koje obavlja radnju
2. mjesto, vrijeme i predmet u kojem se obavlja radnja
3. imena službenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomoćnika
4. točan, kratak i jasan sadržaj
5. izjava stranke, svjedoka, vještaka
6. zapisnik o radu svakog dana posebno, prekidi
7. uputa o mogućnosti prigovora, potpis službene osobe i primatelja zapisnika
Zapisnik treba sadržavati točno i kratko tijek i sadržaj u postupku izvršene radnje i danih izjava, ali ograničeno na ono što se tiče same stvari koja je predmet postupka. Zapisnik mora biti vođen uredno i u njemu se ne smije ništa brisati, a u već potpisanom zapisniku ne smije se ništa dodavati ni mijenjati. Dopuna se unosi u dodatak zapisnika.
Prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalima koji sudjeluju u radnji postupka. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da li je bilo primjedbi.
Kad u upravnom postupku rješava kolegijalni organ, o vijećanju i glasovanju sastavlja se posebni zapisnik.
38. Razgledavanje spisa i obavijesti o tijeku postupka ?
Stranke ( i osobe koje učine vjerojatnim svoj pravni interes) imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise, što se vrši pod nadzorom službene osobe.
Ne mogu se razgledati ni prepisivati:
- zapisnik o vijećanju i glasovanju
- službeni referati i nacrti rješenja
- ni drugi povjerljivi spisi, ako bi se time mogla omesti svrha postupka ili se to protivi javnom interesu ili interesu jedne stranke
Zabilješka – vodi se o manje važnim radnjama i izjavama stranaka.
39. Dostava pismena, neposredna i posredna, posebni slučajevi ?
Dostava pismena se obavlja tako što se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno. Obavlja se preko pošte ili je obavlja tijelo preko svoje službene osobe, no kada to zahtjeva priroda pismena osoba može biti pozvana radi primitka. Dostava se obavlja radnim danom danju, samo iz osobito važnih razloga neradnim danom ili noću, i to u stanu ili poslovnoj prostoriji (ako nema tih prostorija, onda tamo gdje se osoba zatekne).
a) Posredna dostava
Kad se osoba ne zatekne u stanu dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstava (može i nadstojniku li susjedu ako pristane), a kad se ne zatekne u poslovnim prostorijama dostava se može izvršiti osobi koja je na istom radnom mjestu zaposlena ako pristane na primitak. Dostava se ne može izvršiti osobi koja u istom postupku sudjeluje sa suprotnim interesom.
Ako je osoba odsutna vratit će se pismeno tijelu koje ga je izdalo uz naznaku gdje se odsutni nalazi. Ako je boravište nepoznato tijelo će postaviti toj osobi privremenog zastupnika i njemu predati pismeno.
Ako nije utvrđeno da je osoba odsutna, dostavljač će predati pismeno nadležnom tijelu općine na čijem je području boravište osobe ili pošti u mjestu boravka. Na vratima stana ili poslovne prostorije dostavljač će pribiti priopćenje gdje se pismeno nalazi. Pribijanjem priopćenja dostava je izvršena.
b) Neposredna dostava (obvezna osobna dostava)
Dostava se mora izvršiti osobno:
- kad je takva dostava određena ovim ili drugim zakonom
- kad od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produživati
- kad to odredi tijelo koje je naredilo dostavu
Kad se osoba ne zatekne u stanu ili poslovnoj prostoriji, kod odraslog člana domaćinstva ili kod zaposlenog na istom radnom mjestu ostavit će se pismena obavijest da u određeno vrijeme bude u stanu ili na radnom mjestu radi primanja pismena.
c) Posebni slučajevi dostave
1. dostava zakonskom zastupniku i punomoćniku (ista kao dostava stranci)
2. dostava punomoćniku za primanje pismena – službena osoba može naložiti stranci da po određenom predmetu postavi u središtu tijela punomoćnika za primanje pismena. Kad više stranaka zajednički sudjeluju u postupku s istovjetnim zahtjevima, dužne su prilikom prve radnje prijaviti tijelu zajedničkog punomoćnika za primanje pismena (dok ne prijave punomoćnik je stranka koja je na prvom podnesku prva popisana).
3. dostava državnim tijelima, ustanovama i drugim pravnim osobama – obavlja se predajom pismena službenoj osobi nadležnoj za primanje pismena
4. dostava ostalim osobama – osobama u inozemstvu, stranim državama, međunarodnim organizacijama, iz izvoda matične knjige, osobama u suhozemnom, riječnom, pomorskom i zračnom prometu.
5. dostava javnim priopćenjem – većem broju osoba koje nisu poznate dostava se vrši putem javnog priopćenja na oglasnoj ploči tijela (može i u medijima)
6. odbijanje primitka – pismeno se ostavlja u prostoriji u kojoj osoba stanuje ili je zaposlena ili se pismeno pribija na vrata prostorije uz zabilješku na dostavnici
7. promjena stana – ako stranka ne obavijesti tijelo o promjeni prebivališta, a dostavljač ne može utvrditi kamo je stranka odselila, tijelo će odrediti da se sve daljnje dostave obavljaju pribijanjem pismena na oglasnoj ploči tijela. Dostava se smatra izvršenom nakon isteka osam dana od dana pribijanja.
Ako je pri dostavi učinjena greška smatrat će se da je dostava izvršena onog dana za koji se utvrdi da je osoba stvarno dobila pismeno.
Dostavnicu moramo čuvati jer je to dokaz da je pismeno predano.
Datum prijema se na dostavnicu upisuje slovima kako se ništa ne bi moglo mijenjati.
40. Rokovi u upravnom postupku, vrste, računanje, pravodobnost ?
Rokovi se određuju za poduzimanje određenih (pojedinih) radnji u postupku. Ako rokovi nisu određeni zakonom, određuje ih službena osoba i rok određen propisima za kojeg je predviđena mogućnost produženja može se produžiti ako postoje opravdani razlozi.
Rokovi se računaju na dane, mjesece i godine.
Kad je rok određen po danima, dan u koji je dostava izvršena ne uračunava se u rok, već se za početak roka uzima prvi idući radni dan. Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili državni praznik, rok istječe istekom prvoga idućeg radnog dana.
Podnesak je podnesen u roku ako je prije isteka roka stigao tijelu kojem je bio predan. Dan predaje pošti smatra se danom predaje tijelu. Za osobe u oružanim snagama (lišene slobode) dan predaje podneska zapovjedništvu (upravi ustanove) smatra se danom predaje tijelu.
Rokovi materijalni (uređeni propisom, ne mogu se produžiti) i procesni ( određuje osoba koja vodi postupak).
Rokovi: - na dane – računa se od idućeg dana nakon dostave
- na mjesece – 30.04. – 30.05.
- na godine 30.04.2003. – 30.04.2004.
Ako pada u nedjelju ili praznik onda se računa idući radni dan.
Dostava je posebna radnja kojom se pismena (pozivi, zaključci, rješenja) uručuju osobi kojoj su upućena.
Dostavnicu potpisuje primalac i dostavljač.
Kada stranka koja u roku ne poduzme određenu radnju, gubi pravo da naknadno poduzme tu radnju. To se zove PREKLUZIJA tj. PREKLUZIVNI ROKOVI.
Da bi se uklonile posljedice do kojih dolazi zbog prekluzije postoji POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE, kada se postupak vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije.
41. Povraćaj u prijašnje stanje ?
Povraćaj u prijašnje stanje primjenjuje se na procesne rokove:
1. zbog propuštene radnje u postupku ( u određenom roku)
2. kad je stranka iz neznanja ili očito greškom podnesak pravovremeno poslala poštom ili neposredno predala nenadležnom tijelu
3. kad je stranka očitom greškom prekoračila rok, ali je podnesak ipak primljen od nadležnog tijela najkasnije tri dana nakon isteka roka
O prijedlogu za povraćaj u prijašnje stanje odlučuje: - Zaključkom tijelo kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju. Zaključkom se prijedlog može odbaciti, uvažiti ili odbiti.
Prijedlog za povraćaj podnosi se u roku od osam (8) dana od prestanka razloga koji je uzrokovao propuštanje. Nakon tri mjeseca od propuštanja ne može se tražiti povraćaj u prijašnje stanje.
Protiv zaključka kojim se dopušta povraćaj u prijašnje stanje nije dopuštena žalba, dok protiv zaključka kojim je odbijen prijedlog za povraćaj dopuštena je posebna žalba, ako je zaključak donijelo prvostupanjsko tijelo.
Kad je povraćaj u prijašnje stanje dopušten, postupak se vraća u stanje prije propuštanja, a poništavaju se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem.
42. Održavanje reda i troškovi postupka ?
Službena osoba dužna je brinuti o održavanju reda pri radu te u tom cilju je ovlaštena da opominje osobe koje smetaju pri radu. Osobe koje prisustvuju kakvoj radnji postupka ne smiju nositi oružje. Osoba koja i pored opomene ometa rad može biti udaljena.
Posebni izdaci u gotovom novcu tijela koje vodi postupak padaju na teret onoga tko je cijeli postupak izazvao. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, troškove postupka snosi državno tijelo koje je pokrenulo postupak. Kad u postupku sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na čiju štetu je postupak okončan, dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove.
Troškovi UP: - troškovi tijela – putni troškovi služb. osoba, izdaci za svjedoke, tumače, teren
- troškovi stranke – dolaženje, takse, stručna pomoć
- nagodba – svatko snosi svoje troškove
43. Pokretanje upravnog postupka i zahtjevi stranaka ?
Upravni postupak pokreće nadležno tijelo:
- po službenoj dužnosti – kad to određuje zakon ili propis i kad utvrdi da treba radi zaštite javnog interesa pokrenuti upravni postupak
- u povodu zahtjeva stranaka
Upravni postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo ma koju radnju u cilju vođenja postupka. Pošto je pokrenut postupak, stranka može do donošenja rješenja proširiti zahtjev ili umjesto prijašnjeg staviti drugi, uz uvjet da se temelji na bitno istome činjeničnom stanju tzv. izmjena zahtjeva.
ODUSTANAK OD ZAHTJEVA
Stranka može i odustati od svog zahtjeva u tijeku cijelog postupka. Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva stranke, a stranka odustane od svojeg zahtjeva, tijelo će donijeti zaključak kojim se postupak obustavlja. Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu ili to zahtjeva protivna stranka, nadležno tijelo produžit će vođenje postupka. Dok tijelo ne donese zaključak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci, stranka može opozvati svoj odustanak od zahtjeva. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon donošenja prvostupanjskog rješenja zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomično pozitivno riješen (stranka odustaje izjavom). Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti tijelo može prekinuti postupak.
NAGODBA
Ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim zahtjevima, službena osoba nastojat će u toku cijelog postupka da se stranke nagode. Nagodba mora biti jasna i određena i ne smije biti na štetu javnog interesa, morala ili interesa trećih osoba. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja u upravnom postupku.
44. Spajanje stvari u jedan postupak ?
Kad se radi o pravima i obvezama više stranaka može se pokrenuti jedan postupak ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi te ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno.
Tijelo o tome donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba ako se radi o prvostupanjskom tijelu.
Kad se vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut putem javnog priopćavanja svaka stranka u postupku nastupa samostalno.
45 Ispitni postupak ?
Prije donošenja rješenja imaju se utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su značajne za rješenje i strankama omogućiti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. To se može izvršiti u skraćenom postupku ili posebnom ispitnom postupku.
45. Skraćeni postupak ?
Tijelo može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno:
1) ako je stranka u svojem zahtjevu navela činjenice ili podnijela dokaze na temelju kojih se može utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje može utvrditi na temelju općepoznatih činjenica ili činjenica koje su tijelu poznate
2) ako se stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima tijelo raspolaže, a nije potrebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa
3) u slučaju kad je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju, pa su činjenice ili okolnosti učinjene vjerojatnima, a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke mora udovoljiti
4) kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgađati, a činjenice na kojima rješenje treba biti utemeljeno utvrđene su ili barem učinjene vjerojatnima
46. Posebni ispitni postupak ?
Posebni ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razrješenje stvari ili radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. Tijek ispitnog postupka određuje službena osoba, držeći se zakona.
Osoba koja vodi postupak:
1. određuje koje radnje se u postupku imaju izvršiti i izdaje naređenje za njihovo izvršenje
2. određuje red kojim će se pojedine radnje obavljati i rokove u kojima će se izvršavati
3. određuje usmene rasprave i saslušanja
4. odlučuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima
5. odlučuje o svim prijedlozima izjavama
6. odlučuje da li će raspravu i dokazivanje obavljati odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cijeli predmet
Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke te braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese.
Službena osoba dužna je omogućiti stranci:
- da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama, prijedlozima i dokazima
- da sudjeluje u izvođenju dokaza
- da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vještacima preko službene osobe i neposredno, da se upozna s rezultatom izvođenja dokaza i da se o tome izjasni
47. Prethodno pitanje ?
Prethodno pitanje je pitanje bez čijeg se rješavanja ne može riješiti sama stvar, a to pitanje čini samostalnu pravnu cjelinu za čije je rješavanje nadležan sud ili drugo tijelo.
Tijelo može samo raspraviti to pitanje ili prekinuti postupak dok nadležno tijelo to pitanje ne riješi. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja tijelo je vezano pravomoćnom presudom kaznenog suda kojim se optuženik proglašava krivim.
Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, na postojanje braka, na utvrđivanje očinstva.
U slučaju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak, tijelo koje vodi postupak može samo uzeti u raspravljanje prethodno pitanje i raspraviti ga kao dio stvari, i na toj osnovi riješiti samu stvar.
Ako tijelo koje vodi postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje, a postupak za rješenje prethodnog pitanja još nije pokrenut kod nadležnog tijela, ono će tražiti da nadležno tijelo pokrene postupak po tom pitanju.
Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja može se nastaviti pošto rješenje o tom pitanju postane konačno i u slučaju kad se ocjeni da više nema razloga da se čeka na konačno rješenje prethodnog pitanja.
48. Usmena rasprava – tijek – isključenje javnosti?
Službena osoba mora odrediti javnu raspravu (na svoju inicijativu ili na prijedlog stranaka):
- u stvarima u kojima sudjeluju dvije ili više stranaka sa protivnim interesima
- kada se ima izvršiti uviđaj ili saslušanje svjedoka ili vještaka
Usmena rasprava je javna, ali službena osoba može isključiti javnost za cijelu ili dio usmene rasprave:
1. ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti
2. ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave
3. ako se treba raspravljati o odnosima u nekoj obitelji
4. ako se treba raspravljati o okolnostima koje predstavljaju službenu, poslovnu, profesionalnu, znanstvenu ili umjetničku tajnu
Pri priopćavanju rješenja javnost se ne može isključiti.
Tijelo je dužno javno objaviti određivanje usmene rasprave:
· kad postoji opasnost da se pojedinačni pozivi neće moći na vrijeme dostaviti
· kad postoji opasnost da ima zainteresiranih osoba koje se još nisu pojavile kao stranke
Službena osoba dužna je na početku usmene rasprave utvrditi koje su od pozvanih osoba prisutne, a u pogledu odsutnih provjeriti jesu li im pozivi pravilno dostavljeni:
· ako stranka koja nije saslušana ne dođe, a utvrdi se da joj poziv nije pravilno dostavljen, službena osoba će odgoditi raspravu
· ako na raspravu ne dođe stranka na čiji se zahtjev postupak pokreće, tijelo će obustaviti postupak
· ako na raspravu ne dođe stranka protiv koje se vodi postupak, službena osoba može provesti raspravu i bez nje
50. Dokazivanje i dokazna sredstva ?
Činjenice na temelju kojih se donosi rješenje utvrđuju se dokazima.
Kao dokazno sredstvo upotrijebiti će se sve što je podneseno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara pojedinom slučaju, kao što su:
1. isprave
2. odnosno mikrofilmske kopije isprava
3. svjedoci
4. izjava stranke
5. vještaci i tumači
6. uviđaj
Da li neku činjenicu utvrđivati ili ne odlučuje službena osoba.
51. Isprave (uvjerenja), izjava stranke, vještaci, uviđaj, osiguranje dokaza ?
ISPRAVE
Uvjerenja, odnosno druge isprave izdaju državna tijela, ustanove i druge pravne osobe o činjenicama o kojima vode službenu evidenciju (ustanovljena propisom ustanove). Ta uvjerenja imaju značenje javne isprave, a izdaju se stranci na usmeni zahtjev. Ako državno tijelo izda uvjerenje o činjenicama o kojima ne vodi službenu evidenciju, takvo uvjerenje ne vezuje tijelo kojem je podneseno kao dokaz.
SVJEDOCI
Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti činjenicu o kojoj treba svjedočiti i koja je u stanju opažanje priopćiti. Osoba koja sudjeluje u svojstvu službene osobe ne može biti svjedok. Svaka osoba koja je pozvana kao svjedok dužna je odazvati se pozivu, a i svjedočiti.
Ne može se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene, državne ili vojne tajne, dok je nadležno tijelo ne oslobodi te dužnosti.
Svjedok može uskratiti svjedočenje:
· na pitanja na koja bi ga odgovor izložio teškoj sramoti, imovinskoj šteti, kaznenom gonjenju njega i njegovog srodnika
· na pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti, a da ne povrijedi obvezu čuvanja poslovne, profesionalne, umjetničke, znanstvene tajne
· onome što je stranka povjerila svjedoku kao svojem punomoćniku
· onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku
Svjedoci se saslušavaju pojedinačno, a može ih se i suočiti. Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak, ispitati će se preko tumača.
IZJAVA STRANKE
Za utvrđivanje određene činjenice za koje ne postoji dokaz, može se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno dana izjava stranke. Izjava stranke se može uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog značenja.
VJEŠTACI
Kad je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice potrebno stručno znanje kojim ne raspolaže službena osoba, izvest će se dokaz vještačenjem. Za vještaka će se odrediti osobe koje su stručne i to prvenstveno one osobe koje imaju posebno ovlaštenje za davanje mišljenja o pitanjima određene struke. Za vještaka se ne može odrediti osoba koja ne može biti svjedok.
Vještak može uskratiti vještačenje iz istih razloga iz kojih i svjedok svjedočenje.
Stranka može tražiti izuzeće vještaka ako učini vjerojatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo stručno znanje, a mogu se primijeniti odredbe za izuzeće službene osobe. Ako je postavljeno više vještaka, a ne slažu se, svaki od njih će odvojeno izložiti svoj nalaz i mišljenje.
TUMAČI
Na tumača se primjenjuju odredbe koje se odnose na vještaka (za utvrđivanje činjenica potrebno je stručno znanje).
UVIĐAJ
Uviđaj se vrši kada je za utvrđivanje neke činjenice ili za razrješenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe. Stranaka ima pravo prisustvovati uviđaju.
OSIGURANJE DOKAZA
Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili da će njegovo izvođenje biti otežano, može se radi osiguranja dokaza u svakom stanju postupka, pa i prije pokretanja postupka taj dokaz izvesti. O tome se donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba.
52. Tijelo koje donosi rješenje ?
Na temelju činjenica utvrđenih u postupku, tijelo nadležno za rješavanje donosi rješenje o stvari koja je predmet postupka. Kad rješava kolegijalno tijelo, ono može rješavati kad je nazočno više od polovice njegovih članova, a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova.
Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi jedno tijelo uz suglasnost drugog, rješenje se donosi pošto je drugo tijelo dalo suglasnost.
Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi tijelo u suglasnosti sa drugim tijelom, tijelo koje donosi rješenje sastavlja ga i šalje spisima predmeta na suglasnost drugom tijelu.
Kad je zakonom određeno da je nadležno tijelo dužno prije donošenja rješenja pribaviti mišljenja drugog tijela, rješenje se može donijeti samo nakon pribavljenog mišljenja. Rok za davanje suglasnosti ili mišljenja je mjesec dana.
Oblik i sastavni dijelovi rješenja
1. naziv tijela sa brojem i nadnevkom rješenja
2. uvod – naziv tijela, propis o nadležnosti tijela, ime stranke i zakonskog zastupnika, kratko označenje predmeta postupka
3. dispozitiv (izreku) – njime se rješava o predmetu postupka u cijelosti, rok za izvršenje određenih radnji, navod ako žalba ne odgađa izvršenje
4. obrazloženje – sadrži kratko izlaganje zahtjeva stranaka, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza, pravne propise i razloge koji upućuju na takvo rješavanje
5. uputa o pravnom lijeku – stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu (i kome) ili pokrenuti upravni spor
6. potpis službene osobe – rješenje potpisuje službena osoba koja ga donosi ili predsjedavajući kolegijalnog tijela
7. pečat tijela
U stvarima od malog značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe, rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu.
Kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera tijelo može donijeti rješenje i usmeno.
53. Djelomično, dopunsko i privremeno rješenje ?
Kad se u jednoj stvari rješava u više točaka, a samo su neke od njih dozrele za rješavanje i kada se pokaže svrsishodno da se o tim točkama riješi posebnim rješenjem, nadležno tijelo donijeti će rješenje samo o tim točkama, što je DJELOMIČNO RJEŠENJE.
Ako nadležno tijelo nije rješenjem odlučilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, ono može donijeti posebno rješenje o pitanjima koja već donijetim rješenjem nisu obuhvaćena, što je DOPUNSKO RJEŠENJE:
Ako je prema okolnostima slučaja neophodno prije okončanja postupka donijeti rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi, takvo se rješenje donosi na temelju podataka koji postoje u trenutku njegova donošenja, što predstavlja PRIVREMENO RJEŠENJE. U njemu mora biti naznačeno da je privremeno.
Djelomično, dopunsko i privremeno rješenje smatraju se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalna rješenja.
Pravno vezana rješenja su ona kod kojih upravna stvar mora biti riješena u skladu s pozitivnim propisima i utvrđenim činjeničnim stanjem.
Rješenja po slobodnoj ocjeni - u pojedinim upravnim stvarima može biti ovlašten za donošenje rješenja po slobodnoj ocjeni.
Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US.
Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari, onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo (npr. ako smo dobili rješenje o povratu radnog prostora, onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima).
54. Rok za izdavanje rješenja ?
Rokovi za izvršavanje rješenja su:
· kad se rok pokreće u povodu zahtjeva stranke, odnosno po službenoj dužnosti, a prije donošenja rješenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, a najkasnije u roku mjesec dana tj. 30 dana
· u ostalim slučajevima – najkasnije u roku dva mjeseca tj. 60 dana
55. Ispravljanje grešaka u rješenju ?
Tijelo koje je donijelo rješenje može u svako vrijeme ispraviti greške u imenima, brojevima, pisanju i računanju, te druge očite netočnosti u rješenju, o čemu se donosi zaključak (dopuštena je žalba). Ispravak proizvodi pravne učinke od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja.
56. Zaključak ?
Zaključkom se odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka, te o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka, a koja se ne rješavaju rješenjem.
Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka.
Ako se zaključkom nalaže izvršenje neke radnje, odredit će se i rok u koje se radnja ima izvršiti.
Protiv zaključka se može izjaviti žalba samo kad je to zakonom predviđeno.
Zaključak se priopćuje zainteresiranim stranama usmeno.
57. Pravni lijekovi ?
1. žalba
2. obnova postupka
3. poništavanje, ukidanje i mijenjanje rješenja
58. Žalba ?
Pravo žalbe
Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe.
Protiv rješenja Sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba. Ako žalba nije dopuštena, neposredno se može pokrenuti upravni spor.
Nadležnost tijela za rješavanje žalbi:
1. prvostupanjska rješenja – tijela državne uprave niže razine – nadležna ministarstva
2. pitanja u nadležnosti užih teritorijalnih jedinica – tijela predviđena zakonom, odnosno propisom
3. rješenje doneseno od strane više tijela ili suglasnosti više tijela – tijelo koje je nadležno za rješavanje o žalbi protiv rješenja koje je donijelo pobijano rješenje (drugostupanjsko tijelo može samo poništiti pobijano tješenje, a ne mijenjati)
4. prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe - tijelo određeno statutom ustanove ili pravne osobe
5. prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe u vršenju javnih ovlasti – tijelo uprave
Rok za žalbu
Žalba se podnosi u roku od petnaest dana od dostave rješenja. U tijeku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti, a kad je žalba izjavljena, rješenje se ne može izvršiti dok se rješenje o žalbi ne donese stranci, ako zakonom nije drugačije propisano.
Sadržaj i predavanje žalbe
U žalbi se navodi (sadržaj):
· rješenje koje se pobija
· naziv tijela koje ga je donijelo
· broj i datum rješenja
Mogu se iznositi nove činjenice i novi dokazi, ali je potrebno obrazložiti zbog čega to nije podneseno u prvostupanjskom postupku.
Žalba se predaje tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje – neposredno predaje ili šalje poštom.
Rješavanje prvostupanjskog tijela po žalbi
Prvostupanjsko tijelo ispituje da li je žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. Nedopuštenu, nepravovremenu i od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo prvog stupnja će odbaciti rješenjem, protiv kojeg je dopuštena žalba.
Prvostupanjsko tijelo može zamijeniti rješenje novim:
· ako tijelo nađe da je žalba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak
· ako nađe da je provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo utjecati na rješavanje
· kad žalilac iznese u žalbi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drukčije rješenje stvari
· kad je rješenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obvezan ili stranci nije dana mogućnost da se o činjenicama izjasni, a stranka to u žalbi traži
O istoj stvari se ne mogu izdati dva rješenja.
Kad tijelo nađe da je podnijeta žalba dopuštena, pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenilo rješenje koje se žalbom pobija, dužno je najkasnije u roku od petnaest dana od primitka žalbe, žalbu poslati tijelu nadležnom u rješavaju žalbe.
Rješavanje drugostupanjskog tijela po žalbi:
Nedopuštenu, nepravovremenu ili od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo drugog stupnja će odbaciti rješenjem.
Drugostupanjsko tijelo će odbiti žalbu:
- kad utvrdi da je postupak koji je prethodio rješenju pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano, a žalba neosnovana.
- kad nađe da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari
- kad nađe da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni
Drugostupanjsko tijelo poništiti će (i izmijeniti) rješenje
- ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavnim
- ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo (upućuje ga nadležnom tijelu)
- kad utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene, da se nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturječnosti s obrazloženjem ( samo rješava stvar)
- ako utvrdi da je rješenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i primjene zakona, ali se svrha rješenja može postići i drugim sredstvima (izmijeniti)
Žalba kad prvostupanjsko rješenje nije doneseno
Ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje, drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu prvostupanjsko tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku.
Ako su razlozi opravdani odrediti će rok (najduže mjesec dana), a ako su neopravdani drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu se dostave spisi, te samo donijeti rješenje ili provesti postupak (može i naložiti prvostupanjskom tijelu).
Rok za donošenje rješenja o žalbi
Rješenje o žalbi mora se donijeti najkasnije dva mjeseca od predaje žalbe.
Dostava drugostupanjskog rješenja
Drugostupanjsko tijelo rješenje sa spisima šalje prvostupanjskom tijelu, koje je dužno to rješenje dostaviti strankama u roku od osam dana od primitka.
59. Obnova postupka ?(ako nisu bila poštivana načela ZUP-a)
Pokretanje obnove postupka
Postupak okončan rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku obnovit će se:
1. ako se sazna za nove činjenice ili se stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi
2. ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka
3. ako se rješenje temelji na presudi u kaznenom postupku ili privrednom prijestupu, a ta je presuda pravomoćno ukinuta
4. ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je tijelo dovedeno u zabludu
5. ako se rješenje tijela temelji na nekom prethodnom pitanju, a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drukčije
6. ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je morala biti izuzeta
7. ako je rješenje donijela službena osoba tijela koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje
8. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u sastavu predviđenom propisima
9. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku
10. ako stranku nije zastupao pravni zastupnik, a trebao je
11. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom
Obnovu postupka može tražiti stranka (ako bez svoje krivnje nije bila u stanju u prijašnjem postupku iznijeti okolnosti zbog kojih traži obnovu), a tijelo može pokrenuti po službenoj dužnosti.
Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od mjesec dana, a nakon 5 godina od dostave rješenja stranci obnova se ne može tražiti, niti može biti pokrenuta po službenoj dužnosti.
Državni odvjetnik uz iste uvjete kao i stranka može tražiti obnovu.
Rješavanje o obnovi postupka
Prijedlog stranka predaje tijelu koje je o predmetu rješavalo u prvom stupnju ili tijelu koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan.
O tom prijedlogu rješava tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan.
Tijelo nadležno za rješavanje o prijedlogu ispitati će da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od ovlaštene osobe, a okolnost vjerojatna (ako nije, odbacuje se zaključkom).
Ako su uvjeti ispunjeni, tijelo će ispitati da li su dokazi koji se iznose takvi da bi mogli dovesti do drukčijeg rješenja (ako nisu odbija se rješenjem).
Ako tijelo ne odbaci, niti odbije prijedlog, donijeti će zaključak da se obnova postupka dopusti i odrediti će u kojem će se opsegu postupak obnoviti.
Na temelju podataka pribavljenih u prijašnjem i obnovljenom postupku, tijelo donosi rješenje o stvari i njime može prijašnje rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim (poništiti ili ukinuti). Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo, dopuštena je žalba.
Prijedlog za obnovu postupka NE odgađa izvršenje rješenja.
Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo ŽALBA
Ako je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo NEMA ŽALBE, UPRAVNI SPOR
60. Osobiti slučajevi poništavanja, ukidanja i mijenjanja rješenja ?
Mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi sa upravnim sporom
Tijelo protiv čijeg je rješenja pravovremeno pokrenut upravni spor može do okončanja spora, poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz razloga zbog kojih bi i sud mogao poništiti rješenje.
Zahtjev za zaštitu zakonitosti
Protiv pravomoćnog rješenja donesenog u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor, a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora državni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti, ako smatra da je rješenjem povrijeđen zakon.
O tom zahtjevu rješava drugostupanjsko tijelo, a ako ga nema Vlada RH. Nadležno tijelo može ukinuti pobijano rješanje ili odbiti zahtjev.
Poništavnje i ukidanje po pravu nadzora
Rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno će tijelo poništiti po pravu nadzora:
1. ako je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo (1 god.)
2. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta stvar drukčije rješena (5 god.)
3. ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglasnosti, potvrde, odobrenja ili mišljenja drugog tijela, a po zakonu je potrebno (5 god.)
4. ako je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo
5. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile, iznude,ucjene, pritiska (uvijek)
Rješenje koje je konačno u upravnom postupku može se ukinuti po pravu nadzora ako je njime povrijeđen materijalni zakon. U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima, rješenje se može ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. (5god.)
Prvostupanjsko rješenje može poništiti ili ukinuti po pravu nadzora drugostupanjsko tijelo. Ako tog tijela nema, onda to može učiniti tijelo određeno zakonom, ministarstvo ili drugo tijelo, te Vlada.
Ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke
Ako je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo, a tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo ako stranka koja je stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe.
Na zahtjev stranke može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku.
Ta rješenja donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje, a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rješenjem odlučilo o stvari.
Žalba je dopuštena u slučaju kad prvostupanjsko tijelo donosi rješenje.
Izvanredno ukidanje
Izvršno rješenje može se ukinuti ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak, javni moral, u cilju otklanjanja poremećaja u privredi, ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima.
Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo, ono ga može ukinuti, a ako to tijelo ne učini, ukinuti ga može drugostupanjsko tijelo (ministarstvo ili drugo tijelo).
Stranke koje trpe štetu zbog ukidanja rješenja imaju pravo na naknadu samo stvarne štete.
Proglašavanje rješenja ništavnim
Ništavnim se proglašava rješenje (u cijelosti ili djelomično) dopuštena žalba:
1. koje je u upravnom postupku doneseno iz sudske nadležnosti ili stvari o kojoj se uopće ne može rješavati u upravnom sporu
2. koje bi svojim izvršenjem moglo uzrokovati kazneno djelo
3. čije izvršenje nije moguće
4. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke, a na rješenje stranka nije izrično ili prešutno pristala
5. koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavnosti
6. čije bi izvršenje bilo protivno načelima pravnog poretka
Pravne posljedice poništavanja i ukidanja
Poništavnjem rješenja i proglašavanjem ništavnim poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo. Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo, ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica već ukinutog rješenja.
61. Izvršenje rješenja i zaključka ?
Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno.
Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno:
1.istekom roka za žalbu kad nije izjavljena
2.dostavom stranci, ako žalba nije dopuštena
3.dostavom stranci, ako žalba ne odgađa izvršenje
4.dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija
Izvršenik je osoba koja treba ispuniti neku obvezu.
Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci.
Ako je u rješenju određeno da se radnja može izvršiti u ostavljenom roku, s izvršenjem se može započeti istekom toga roka, a ako rješenjem nije određen rok, rješenje postaje izvršno u roku od petnaest dana od donošenja rješenja.
Ako se rješenje odnosi na više stranaka, žalba i jedne stranke sprečava izvršnost rješenja.
Nakon isteka roka od 5 godina od dana kada je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje.
Zaključak se izvršava pošto postane izvršan.
Zaključak postaje izvršan:
- priopćenjem ili dostavom stranci, ako nije dopuštena žalba ili ne odgađa izvršenje
- istekom roka za žalbu, ako žalba odgađa izvršenje
- dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbija ili odbacuje
Kad postoji mogućnost da se izvršenje provede na više načina i primjenom raznih sredstava, izvršenje će se provesti na onaj način i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja, a koje je za izvršenika najblaže.
Izvršenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu, odnosno njegovih pravnih slijednika. Izvršenje se može provesti administrativnim (administrativno izvršenje) i sudskim putem (sudsko izvršenje).
Administrativno izvršenje (nenovčane obveze)
Administrativno izvršenje provodi tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju, a to izvršenje provodi se na temelju rješenja koje je postalo izvršno i zaključka o dozvoli izvršenja.
Zaključak o dozvoli izvršenja donosi tijelo nadležno za provođenje izvršenja, a njime se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje način izvršenja.
U postupku izvršenja može se izjaviti žalba koja se odnosi samo na izvršenje, a njome se ne može pobijati pravilnost rješenja (ne odgađa izvršenje).
Administrativno izvršenje će se obustaviti ako se utvrdi:
- da je obveza izvršena
- da izvršenje nije bilo dopušteno
- da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi
- ako je izvršeni naslov poništen ili ukinut
Sudsko izvršenje (novčane obveze)
Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenoga u upravnom postupku, tijelo čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvršnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu.
Takvo je rješenje osnova za sudsko izvršenje.
Izvršenje nenovčanih obveza
Provodi se :
- preko drugih osoba - ako se izvršenikova obveza sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba, a izvršenik je ne izvrši, ta će se radnja izvršiti preko druge osobe
- putem prisile – ako je izvršenik dužan nešto dopustiti ili trpjeti pa postupa protivno toj obvezi, ili ako je predmet izvršenja izvršenikova radnja koju ne može umjesto njega izvršiti druga osoba
62. Izvršenje radi osiguranja ?
Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti i izvršenje i prije nego što je ono postalo izvršno, ako bi bez toga moglo biti spriječeno ili otežano (dopuštena je posebna žalba).
Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem.
63. Privremeni zaključak o osiguranju ?
Ako postoji obveza stranke, a postoji opasnost da će obvezna stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s trećim osobama ili na drugi način, spriječiti ili otežati izvršenje obveze, tijelo nadležno za donošenje rješenja o obvezi može prije donošenja rješenja donijeti privremeni zaključak u cilju izvršenja obveze.
ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA
1. Pojam upravnog spora ?
Upravni spor je spor koji se vodi prema Zakonu o upravnim sporovima (može se voditi samo protiv upravnog akta).
Upravne sporove rješava Upravni sud Hrvatske na nejavnoj sjednici.
2. Kojim se propisom uređuju upravni sporovi ?
Zakonom o upravnim sporovima se uređuju upravni sporovi. Sud u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima rješavaju u upravnim stvarima.
Upravni spor se vodi protiv upravnog akta, a pokreće ga pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo.
3. Koja je svrha sudskog nadzora ?
Svrha sudskog nadzora je:
· sudska zaštita prava građana i pravnih osoba
· osiguranje zakonitosti kojima tijela državne uprave i organizacije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim sporovima
4. Pojam upravnog akta ?
Upravni akt je akt kojim državna tijela i organizacije u obavljanju javnih ovlasti rješavaju o pravima i obvezama pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari.
To je oblik sudske zaštite nakon neuspješnog pokušaja ostvarivanja prava u upravnom postupku.
5. Tužena strana u upravnom sporu ?
Tužena strana je tijelo čiji se akt osporava tj. ono tijelo koje je donijelo rješenje koje je predmet upravnog spora.
6. Postupak suda po tužbi ?
Upravni spor pokreće se tužbom koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koje je podnosi.
Tužba se predaje sudu neposredno ili šalje poštom u pisanom obliku, može se podnijeti i na zapisnik kod redovnog suda nadležnog za obavljanje poslova pravne pomoći.
Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana ili drugom određenom roku, donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja, stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena (šutnja administracije).
Ako prvostupanjsko tijelo u roku od 60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku nije donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu, stranka se ima pravo obratiti drugostupanjskom tijelu.
U tužbi se mora navesti:
1. ime i prezime
2. zanimanje
3. mjesto stanovanja
4. naziv i sjedište tužitelja
5. upravni akt protiv kojeg je tužba upravljena
6. kratko izlaganje zbog čega se tuži
7. u kojem se pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta
8. potpis podnosioca
9. podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu
Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda.
Ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva, predsjednik vijeća pozvat će tužitelja da u ostavljenom roku otkoloni nedostatke tužbe. Ako tužitelj to ne učini, sud će rješenjem odbaciti kao neurednu.
Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi:
1. ako utvrdi da je tužba podnesena nepravovremeno ili prije vremena
2. da akt koji se tužbom osporava nije upravni akt
3. da je očito da se upravnim aktom koji se tužbom osporava ne dira u pravo tužitelja ili njegov interes
4. da se protiv upravnog akta mogla podnijeti žalba pa nije pravovremeno podnesena
5. da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora
6. da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu
Ako sud ne odbaci tužbu, a nađe da osporeni akt sadrži bitne nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta, može iz tog razloga presudom poništiti akt bez dostave tužbe na odgovor.
Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor, to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. Ako tužitelj izjavi (u roku od 15 dana) da je tim aktom zadovoljan sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak.
O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava.
Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda.
Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. Sud će osporeni akt poništiti presudom:
1. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima
2. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene
3. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak
4. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka
U tom slučaju nadležno tijelo je dužno postupati po presudi. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu, odnosno rješenje.
Sud ispituje zakonitost osporenog akta u granicama zahtjeva tužbe.
7. Postupanje tuženog tijela – obveza dostavljanja spisa predmeta ?
Ako tužbu ne odbaci rješenjem sud će po jedan prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama.
Odgovor se daje u roku od 8 do 30 dana. U tom je roku tužena strana dužna poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. Ako tužena strana nakon drugog traženja ne pošalje spise predmeta, sud stvar može riješiti i bez spisa.
8. Utjecaj tužbe na izvršenje konačnog upravnog akta ?
Tužba u pravilu NE sprječava izvršenje upravnog akta protiv kojeg je podnesena.
9. Odgoda izvršenja u vezi upravnog spora ?
Na zahtjev tužitelja tijelo nadležno za izvršenje, ako je u pitanju akt organizacije koja nije ovlaštena za izvršenje, odgoditi će pravne učinke rješenja do konačne sudske odluke:
· ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti
· ako u zakonu nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje ili odgoda nije protivna javnom interesu, niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci
10. Donošenje drugog akta za vrijeme trajanja sudskog postupka ?
Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor, to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud.
Ako tužitelj izjavi da je tim aktom zadovoljan, sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak.
11. Činjenično stanje ?
Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. Sud će osporeni akt poništiti presudom:
5. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima
6. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene
7. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak
8. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka
U tom slučaju nadležno tijelo dužno je postupiti po presudi. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu odnosno rješenje:
· ako bi ponovno vođenje kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu
· ako je na temelju javnih isprava očito da je činjenično stanje drukčije od utvrđenog u upravnom postupku
· ako je već poništeni upravni akt u istom sporu, a nadležno tijelo nije postupilo po presudi
12. Rasprava u upravnosudskom postupku – stranka, izostanak ?
O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. Rasprava se može odgoditi samo iz važnih razloga.
Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda, već se njihovi podnesci samo pročitaju.
Raspravom rukovodi predsjednik vijeća.
13. Granice suđenja tj. granice zahtjeva iz tužbe ?
Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe, ali pri tome nije vezan razlozima tužbe.
14. Presuda - rješenje ?
Sud donosi presudu odnosno rješenje većinom glasova. Vijećanje se obavlja bez nazočnosti stranaka. Sud rješava spor presudom kojom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana.
Ako se tužba uvažava, sud poništava osporeni upravni akt. Kad sud nađe da se osporeni upravni akt ima poništiti, ako je to moguće može presudom riješiti upravnu stvar. Presudom kojom se osporeni akt poništava, sud će odlučiti i o zahtjevu tužitelja za povrat stvari, odnosno naknadu štete.
Kad se tužba koja je podnesena zbog “šutnje administracije” uvažava, odredit će se u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti stvar.
Ako je održana usmena rasprava, sud će odmah nakon rasprave objaviti presudu ili najkasnije u roku od 8 dana. Ako nakon usmene rasprave ne može izreći presudu jer još treba utvrditi činjenice, nije potrebana nova rasprava.
15. Sadržaj presude ?
Presuda, odnosno rješenje sadrži:
1. oznaku suda
2. ime i prezime predsjednika i članova vijeća i zapisničara
3. oznaku stranaka i njihovih zastupnika
4. kratko izlaganje predmeta spora
5. dan kad je presuda izrečena
6. dispozitiv
7. obrazloženje
8. pouku o žalbi, ako je dopuštena
Izvornu presudu/rješenje potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar, izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu.
16. Presuda radi šutnje ?
Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja, stranaka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena.
Ako prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu, stranka ima pravo obratiti se sa svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu.
Kad je na temelju toga podnesena tužba, ona se uvažava ili odbija kao neosnovana, ako se tužba uvažava, odrediti će se rok u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti upravna stvar.
17. Obvezatnost presude – izvršenje ?
Kad sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego je akt donesen.
Nadležno tijelo, ako to traži priroda stvari, dužno je donijeti drugi akt umjesto poništenog u roku 30 dana od dostave presude.
Ako nadležno tijelo donese upravni akt protivno pravnom shvaćanju suda ili protivno primjedbama pa tužitelj podnese novu tužbu, sud će poništiti osporeni akt i sam riješiti stvar presudom.
Ako nadležno tijelo nakon poništenja akta ne donese u roku od 30 dana novi upravni akt stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takvog akta. Ako tijelo ne donese akt ni za 7 dana od traženja, stranka može tražiti donošenje akta od suda koji je donio presudu.
Sud će po takvom zahtjevu zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih nije donio akt. Tijelo je dužno dati obavijest u roku od 7 dana, a ako to ne učini, sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt tijela. Sud će to rješenje dostaviti tijelu nadležnom za izvršenje koje je dužno bez odgode izvršiti rješenje.
18. Pravni lijekovi ?
Pravni lijekovi mogu biti:
1. redovni – zahtjev za zaštitu zakonitosti
2. izvanredni – ponavljanje postupka
19. Ponavljanje postupka ?
Postupak dovršen presudom ponoviti će se na prijedlog stranke:
1. ako stranka sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze
2. ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca ili radnika suda, ili je isposlovana prijevarnom radnjom, a takva je radnja kazneno djelo
3. ako je odluka utemeljena na presudi koja je kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom
4. ako je isprava na kojoj se temelji odluka lažna ili lažno preinačena, ili je svjedok, vještak ili stranka pri saslušanju dala lažan iskaz
5. ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom sporu
6. ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogućnost da sudjeluje u upravnom sporu
Ponavljanje postupka se može tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je stranka saznala za razlog ponavljanja. Nakon proteka 5 godina od pravomoćnosti odluke ponavljanje se ne može tražiti. O prijedlogu za ponavljanje rješava Upravni sud RH u vijeću od 5 sudaca na nejavnoj sjednici.
U prijedlogu za ponavljanje postupka mora se navesti:
· presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži
· zakonska osnova ponavljanja i dokazi …………………………………………….
· u kom se pravcu i u kom opsegu predlaže izmjena presude tj. rješenja
Sud će odbaciti prijedlog ako utvrdi:
1. da ga je podnijela neovlaštena osoba
2. prijedlog nije pravovremen
3. stranka nije učinila vjerojatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje
Ako sud ne odbaci prijedlog dostaviti će ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog.
Nakon proteka toga roka sud rješava o prijedlogu te ako se ponavljanje dopusti staviti će se prijašnja odluka izvan snage. Presudom kojom se dopušta ponavljanje, odlučiti će se o glavnoj stvari (pravni lijekovi koji su dopušteni u glavnoj stvari).
20. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ?
Zahtjev se predaje Upravnom sudu u roku od tri mjeseca od dostave odluke stranci protiv koje se zahtjev podnosi. Zahtjev sadrži oznaku sudske odluke protiv koje se podiže, razloge pobijanja i oznaku podnositelja.
Sud će odbaciti zahtjev ako je nepravovremen ili podnesen od neovlaštene osobe. Ako ne odbaci, sud dostavlja protivnoj stranci, koja podnosi odgovor. Sud presudom odbija ili uvažava zahtjev (može ukinuti ili preinačiti sudsku odluku).
21. Zahtjev za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina – tužba zbog nezakonite radnje, rok i sadržaj ?
O zahtjevu za zaštitu ustavom zajamčenih prava i slobode čovjeka i građanina odlučuje sud nadležan za upravne sporove. Postupak za zaštitu ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina pokreće se tužbom zbog nezakonite radnje.
Tužba treba sadržavati:
1. oznaku suda, oznaku strane s prebivalištem/sjedište
2. oznaku nezakonite radnje
3. dokaze o učinjenoj radnji
4. tužbeni zahtjev
Tužba se može podnijeti sve dok radnja traje. O njoj odlučuje Županijski sud na čijem je području učinjena. Sud tužbu dostavlja tijelu državne vlasti koje je učinilo radnju kako bi na nju odgovorilo. O osnovanosti sud odlučuje presudom (ako prihvaća zahtjev sud zabranjuje daljnje vršenje nezakonite radnje; moguća žalba koja ne odgađa izvršenje).
22. Nadležnost za postupanje po ZIP – izvršenje ?
Izvršnu presudu kojom se zabranjuje daljnje obavljanje nezakonite radnje i nalaže uspostava ranijeg stanja, tijelo državne vlasti dužno je izvršiti u roku od 3 dana od dostave presude. Ako izvršna odluka ne bude izvršena u roku, izvršenje će se provesti prema odredbama Zakona o izvršnom postupku.
23. Odgovarajuća primjena ZPP ?
U postupku zaštite od nezakonitih radnji primjenjivati će se na odgovarajući način odredbe
Zakona o parničnom postupku.
UREDSKO POSLOVANJE
1. Kojim je propisima uređeno uredsko poslovanje ?
Uredsko poslovanje uređeno je :
· Uredbom o uredskom poslovanju
· Uputstvom za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju
· Pravilnikom o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja akata
Uz navedene propise na uredsko poslovanje dijelom se primjenjuju i odredbe:
· Zakona o pečatu i žigu s grbom RH
· Zakona o upravnim pristojbama
· Urdbe o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela državne uprave, lokalne, područne (regionalne) i mjesne samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti
Tijela koja primjenjuju propise o uredskom poslovanju:
· tijela državne uprave i druga državna tijela
· jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
· pravne osobe koje imaju javne ovlasti
2. Što je regulirano uredbom o uredskom poslovanju ?
Uredbom o uredskom poslovanju uređuje se uredsko poslovanje tijela državne uprave, lokalne samouprave i pravnih osoba koje na temelju zakona i propisa obavljaju javne ovlasti.
3. Što je uredsko poslovanje i što obuhvaća ?
Uredsko poslovanje je onaj dio administrativnog poslovanja koji se odnosi na rukovanje aktima (spisima). Uredsko poslovanje obuhvaća:
· primanje i pregled akata
· upisivanje akata u evidencije
· dostava akata u ured
· administrativno-tehnička obrada akata
· otprema akata
· razvođenje akata
· arhiviranje i čuvanje
4. Koja su načela uredskog poslovanja (prema kojim radnjama se vodi) ?
1. JEDNOSTAVNOST
2. PREGLEDNOST
3. EKSPEDITIVNOST
4. JEDNOOBRAZNOST
5. EKONOMIČNOST
6. TOČNOST
5. Što je akt i kako se klasificira ?
AKT je svaki pisani sastav kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja, prekida ili završava neka službena radnja kod tijela državne uprave ili državne upravne organizacije, pred tijelima lokalne uprave i samouprave ili pred pravnim osobama s javnim ovlastima.
Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti te ovisno o tome mogu imati oznaku:
- strogo povjerljivo
- povjerljivo
- interno
6. Vrste akata – obični, povjerljivi, strogo povjerljivi, hitni ?
Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti i hitnosti te ovisno o tome mogu imati oznaku:
1. strogo povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj, propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrađuje, a otvara ga rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti
2. povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj, propis ili rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti
3. obično – rukovoditelj može običan akt proglasiti i označiti povjerljivim
4. hitno – prema propisu su hitni ili vezani uz rok ili ih je takvim označila ovlaštena osoba, ili se ukazuju hitnim po naravi stvari, s tim aktom treba postupati bez odgađanja
7. Sastavni dijelovi akta ?
Osnovni elementi koje svaki akt mora sadržavati su:
1. zaglavlje
2. naziv i adresa primatelja
3. kratka oznaka predmeta
4. tekst akta
5. otisak službenog pečata
6. potpis ovlaštene službene osobe
8. Tko otvara pošiljke označene određenim stupnjem tajnosti ?
Povjerljive i strogo povjerljive pošiljke otvara rukovoditelj tijela državne uprave, odnosno radnik kojeg on za to pismeno ovlasti.
9. Što je prilog ?
Prilog je pisani sastav (tablica, grafikon, crtež, i sl.) ili fizički predmet koji se prilaže uz akt radi dopune, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja akta. Akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak čine dokument.
akt + prilog = dokument
10. Što je predmet ?
Predmet je skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadatak, a čine posebnu cjelinu.
11. Što je dosje ?
Dosje je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fizičku osobu.
12. Što je fascikl ?
Fascikl je skup više dosjea iste djelatnosti unutar podgrupe koji se poslije završenog postupka čuvaju sređeni u istom omotu.
13. Što je pisarnica ?
Pisarnica je posebno organizirana služba u kojoj se obavljaju poslovi uredskog poslovanja za tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti i to:
1. primanje i pregled
2. razvrstavanje i raspoređivanje
3. upisivanje i dostava u rad
4. otpremanje i razvođenje ( bez administrativno-tehničke obrade)
5. arhiviranje i čuvanje akata
14. Što je arhiva ?
Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti, urudžbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige do predaje nadležnom arhivu ili do njihovog uništenja, prema propisanim rokovima za čuvanje arhivske građe.
15. Što je klasifikacijska oznaka ?
Klasifikacijska oznaka je brojčana oznaka predmeta koja taj predmet označava prema sadržaju, vremenu nastanka i obliku.
Klasifikacijska oznaka predmeta određuje se u trenutku stvaranja prvog vlastitog akta u predmetu ili zaprimanjem prvog akta u predmetu s prilogom ili bez.
Prvi akt u predmetu nakon oznake sadržaja prijamnog štambilja stavlja se u omot spisa na koji se također upisuje:
- klasifikacijska oznaka predmeta
- kratka naznaka sadržaja predmeta
- urudžbeni broj
Svi ostali akti koji se odnose na isti predmet ulažu se u isti omot spisa.
XXX – XX / XX – XX /XX
123 - 4 / 5 - 6 / 7
Sadržaj 1 – glavna grupa2 – grupa3 – podgrupa4 – djelatnost unutar podgrupe
Vrijeme nastanka 5 – godina otvaranja predmeta6 – broj dosjea
Oblik 7 – broj predmeta
Klasa: 133 – 02/02 – 01/56
Klasifikacijska oznaka sastoji se od tri dijela:
a) klasifikacija prema SADRŽAJU (5 brojeva) – određuje se na temelju sadržaja akta (u sladu sa Planom klasifikacijskih oznaka primatelja i stvaratelja akata koje donosi čelnik tijela temeljem Uredbe o uredskom poslovanju)
· neupravni predmet iz komunalnih djelatnosti: 363 – 02/
· radni odnos na neodređeno vrijeme: 122 – 02/
· državni stručni ispit: 133 – 02/
b) klasifikacija prema VREMENU – određuje godinu otvaranja predmeta (dva posljednja broja godine u kojoj je predmet otvoren)
· u godini 2002. : 133-02/02-
c) klasifikacija prema OBLIKU – broj dosjea i broj unutar klasifikacije prema vremenu, a sastoji se od broja dosjea i broja predmeta
· 133-02/02-01/56
Akti upravnog postupka dobivaju i posebnu oznaku UP/I° za predmet upravnog postupka u prvom stupnju ili UP/II° za predmet upravnog postupka u drugom stupnju.
16. Prijenos klasifikacijske oznake ?
U slučaju da se kod neke klasifikacije popunjena sva mjesta predviđena za urudžbene brojeve, radi se prijenos klasifikacijske oznake.
Klasifikacijska oznaka koja se prenosi ponovno se upisuje na list urudžbenog zapisnika koji je označen istom klasifikacijskom oznakom koja se prenosi i to za posljednje upisane klasifikacijske oznake i u vrijeme kad se prijenos obavlja.
Da bi se moglo utvrditi gdje se upisuju daljnji urudžbeni brojevi neke klasifikacijske oznake koja se prenosi, treba u donjem dijelu rubrike “klasifikacijska oznaka” označiti brojeve stranica urudžbenog zapisnika na kojem su upisane te klasifikacijske oznake.
17. Što je urudžbeni broj ?
Urudžbeni broj označava stvaratelja i primatelja akta unutar predmeta, vrijeme nastanka akta i redni broj akta unutar predmeta. Vrijeme nastanka svakog akta u predmetu i redni broj akta, mijenjaju se sa svakom pisanom radnjom u predmetu.
URBROJ: 514-11-02/01-02-7 se sastoji od broja koji označava mjesto nastajanja akta, godinu nastajanja i redni broj akta unutar predmeta.
(514 – Ministarstvo uprave, 11 – Ured za lokalnu samoupravu, 02/1 – Odjel za ustrojstvo i načelnik odjela, 02 – godina nastanka, 7 – redni broj akta unutar predmeta)
Urudžbeni broj sastoji se od:
1. brojčane oznake mjesta nastajanja akta – označava stvaratelja akta u skladu s Pravilnikom i planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata
2. brojčane oznake godine nastajanja akta – posljednje dvije znamenke godine u kojoj je akt nastao
3. rednog broja akta unutar predmeta – redoslijed akata unutar istog predmeta upisan u urudžbenom zapisniku ili upisniku predmeta upravnog postupka
Urudžbeni broj se određuje prilikom evidentiranja svakog pojedinog akta.
18. Organizacija uredskog poslovanja ?
Uredsko poslovanje se odvija najvećim dijelom u jedinstveno organiziranoj pisarnici, a neki se uredski poslovi obavljaju i u organizacijskim jedinicama tijela državne uprave.
Ako je obujam poslova veći, pisarnica se kao služba može ustrojiti u nekoliko odjeljaka kao samostalnih cjelina:
· odjeljak prijama
· odjeljak otpreme
· odjeljak dostave
· odjeljak arhive i dr.
Ako je obujam poslova manji, može posao obavljati nekoliko ili jedan službenik uz druge poslove.
19. U kojoj se službi organizira uredsko poslovanje ?
Uredski poslovi u tijelima državne uprave obavljaju se u posebno organiziranoj službi, odnosno PISARNICI. Njome rukovodi određeni rukovoditelj koji je odgovoran za njezin rad. Svako tijelo, osim manjih, ima jednu središnju pisarnicu, a mogu postojati i posebne pisarnice kod organizacijskih jedinica gdje to traže opravdani razlozi. Kod tijela u kojima je uredsko poslovanje manjeg opsega poslove pisarnice može obavljati određeni radnik i uz druge poslove.
20. Odjeljci pisarnice – urudžbeni zapisnik, prijepis, otpravništvo, dostavni ured, arhiv (pismohrana) ?
Glavni odjeljci odnosno službe u pisarnici jesu:
1. URUDŽBENI ZAPISNIK (prijamnica, prijamna kancelarija) – odjeljak u kojem se svi podnesci i drugi akti naslovljeni na tijela državne uprave predaju, preuzimaju i upisuju u uredske knjige po predmetu i broju.
2. PRIJEPIS (daktilografski ured) – odjeljak u kojem se pišu (prepisuju) čistopisi, prilozi, kopije i drugi akti, prima dikatat, pišu matrice, te uspoređuje sve što je napisano (može biti organiziran i izvan pisarnice).
3. OTPRAVNIŠTVO (ekspedit) – odjeljak u kojem se riješeni, odobreni i prepisani akti i prilozi moraju srediti, koji mora pribaviti potpis i pečat, opremiti spise prilozima i otpremiti ih.
4. DOSTAVNI URED – u većim tijelima državne uprave, dostavlja odnosno uručuje otpravke i druge akte naslovnicima.
5. ARHIV (registar, pismohrana) – odjeljak i sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti, urudžbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige i evidencije do predaje nadležnom arhivu ili do uništenja.
21. Tko rukovodi pisarnicom ?
Na čelu pisarnice je rukovoditelj koji neposredno rukovodi njenim radom i odgovara za taj rad.
22. Tko prima akte, kada se upisuju ?
Primanje akata obavlja se na određenom mjestu u pisarnici (neposredna predaja stranke ili poštanska služba). Iznimno za unutarnje organizacijske jedinice koje vode poseban urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, rukovoditelj tijela može odrediti da se akti upućeni ovim organizacijskim jedinicama primaju u tim jedinicama.
Pošiljke se primaju u redovno radno vrijeme, a prima ih određeni radnik pisarnice. Izvan radnog vremena pošiljke prima dežurni radnik.
Ako upravna pristojba nije plaćena odbit će se prijam akta.
U slučaju da je pošiljka oštećena radnik ne smije primiti odnosno podići pošiljku (komisijski utvrditi stanje i sadržaj pošiljke).
Prijam običnih pošiljki se ne potvrđuje (potvrdom o primitku), dok se prijam preporučenih pošiljki i novčanih pisama evidentira u knjizi primljene pošte. Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novo primljenih akata i to pod datumom kad su primljeni.
23. Rok za upisivanje primljenih akata u odgovarajući upisnik ?
Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad.
Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novoprimljenih akata i to pod datumom kad su primljeni.
24. Koje su osnovne vrste knjiga za vođenje – evidencije o primljenim aktima ?
Svako tijelo dužno je voditi evidenciju o svim primljenim odnosno vlastitim aktima.
Glavne knjige za vođenje evidencije o aktima predmeta upravnog postupka je upisnik predmeta upravnog postupka, a osnovna knjiga za vođenje evidencije o ostalim aktima (akti neupravnog postupka) je urudžbeni zapisnik.
25. Koje su pomoćne knjige ?
Pomoćne knjige i evidencije su (razne evidencije o aktima radi lakšeg i bržeg postupanja sa istima).
1. registar
2. knjiga primljene pošte
3. interna dostavna knjiga
4. dostavna knjiga za mjesto
5. dostavna knjiga za poštu
6. kontrolnik poštarine – radi evidentiranja i pravdanja poštarine, vodi se u ukoričenoj knjizi s numeriranim stranicama
7. arhivska knjiga
8. knjiga dežurstva
9. popis štambilja, pečata i žigova
10. rokovnik
26. Urudžbeni zapisnik ?
Urudžbeni zapisnik je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima neupravnog postupka, a sadržava:
· klasifikacijsku oznaku
· urudžbeni broj
· kratak sadržaj predmeta ili pojedinog akta
· datum primitka akta
· ime i prezime (naziv) podnositelja akta
· datum nastanka akta
· organizacijsku jedinicu
· datum i oznaku razvođenja
Urudžbeni zapisnik se vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja.
Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva.
27. Upisnik predmeta upravnog postupka ?
Upisnik predmeta upravnog postupka je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima upravnog postupka (prvog i drugog stupnja), a sadržava:
- klasifikacijsku oznaku
- urudžbeni broj
- datum primitka akta
- ime i prezime (naziv) podnositelja zahtjeva
- kratak sadržaj
- odluku o zahtjevu i datum odluke
- rad prvostupanjskog tijela o žalbi
- datum odluke
- administrativno izvršenje
- datum izvršenja
Vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja.
Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva.
28. Dostavljanje akata u rad ?
Poslije upisivanja akata u urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, svi akti moraju biti istog dana dostavljeni u rad u unutarnjim ustrojstvenim jedinicama. U iznimnim slučajevima moraju biti dostavljeni u rad najkasnije do početka radnog vremena slijedećeg radnog dana. To se obavlja preko interne dostavne knjige.
Primanje akata referenti potvrđuju potpisom i oznakom datuma primitka.
29. Združivanje akata (s predmetom) ?
Prije dostavljanja akata u rad koji su upisani pod urudžbenim brojem 2 i slijedećim urudžbenim brojevima iste klasifikacijske oznake, mora se izvršiti njihovo udruživanje s predmetom.
Združivanje akata obavlja se tako da se na temelju podataka iz urudžbenog zapisnika odnosno upisnika predmeta upravnog postupka utvrđuje gdje se nalazi predmet.
Ako se predmet nalazi u radu kod unutarnje organizacijske jedinice, treba uz otisak prijamnog štambilja staviti datum od kada se predmet nalazi u unutarnjoj organizacijskoj jedinici.
30. Prijamni štambilj ?
Nakon otvaranja i pregleda na svaki se akt stavlja prijamni štambilj. Otisak prijamnog štambilja stavlja se u gornjem desnom uglu prve strane akta. Ako na prednjoj strani nema dovoljno mjesta, otisak treba stavitina poleđinu akta u gornjem lijevom uglu. Ako su stranice akta potpuno popunjene tekstom, otisak se stavlja na komad čistog papira koji se pričvršćuje uz akt.
Ako je tekst akta pisan u produžetku nakon ranijeg akta, prijamni štambilj se stavlja na desno ispod teksta posljednjeg akta u produžetku. Otisak se ne stavlja na priloge akta.
U otisak prijamnog štambilja upisuju se:
1. naziv RH
2. naziv tijela koje prima akt i brojčana oznaka tijela (514 – Ministarstvo uprave)
3. datum prijama akta
4. klasifikacijska oznaka predmeta
5. organizacijska jedinica tijela u koju se akt raspoređuje
6. urudžbeni broj
7. broj priloga
8. vrijednost (ako je označena na aktu)
31. Što je evidencija (očevidnik) ?
Evidencija je sređen popis podataka o činjenicama i okolnostima nekih osoba, stvari, događaja i slično. Evidencija može biti samostalna i povezana u sustav s drugom evidencijom. Evidencije treba osnivati pažljivo da se trajno popunjavaju te savjesno, točno i pregledno vode kao:
a) evidencija u knjizi (OČEVIDNIK) – s uvezanim i brojčanim stranicama, koje mogu u osobitim slučajevima biti prošivene uzicom na kraju i ovjerene od službene osobe
b) kartoteka (SUSTAVNA ZBIRKA) – niz pojedinačnih listova koji se slažu prema određenim osobinama ili podacima i razvrstavaju prema skupinama pomoću razdjeljenih kartona, međaša i jahača. Kartoteka je uspravna, vodoravna ili ležeća, stojeća ili okomita, viseća. Kartoteke se mogu razvrstati prema slovima, brojevima, znakovima, bojama papira, vremenu itd.
32. Rokovnik predmeta ?
Rokovnik služi za ulaganje predmeta koji su vezani za rok, a kao rokovnik se mogu koristiti fascikl ili ormar s pregradama na kojima su označeni datumi. Predmeti se u rokovnik slažu po datumima redoslijedom prva tri broja klasifikacijske oznake, a iz rokovnika se uzimaju na određeni dan i dostavljaju u rad internom dostavnom knjigom.
Predmeti koji se ulažu u rokovnik, označuju se sa “R” i naznakom roka, ako rok istječe u neradni dan, predmeti se iz rokovnika uzimaju dan ranije i dostavljaju u rad.
Rokovnik predmeta može se koristiti i kao podsjetnik za pravovremeno obavljanje drugih obveza i poslova koje tijelo redovito obavlja u unaprijed određenim rokovima.
33. Kako se razvrstavaju primljeni akti ?
Zaprimljene, pregledane i otvorene pošiljke razvrstavaju se po kriteriju UPRAVNIH i NEUPRAVNIH predmeta, radi upisivanja u odgovarajuće uredske knjige, te raspoređuju na unutarnje ustrojstvene (organizacijske) jedinice.
Primljene akte razvrstava i raspoređuje službenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene pošiljke, ali rukovoditelj tijela može privremeno odrediti i drugog radnika.
Raspoređivanje akata na unutarnje organizacijske jedinice obavlja se stavljanjem oznake unutarnje organizacijske jedinice prijemnog štambilja (određena planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka tijela).
Nakon završenog raspoređivanja akti se predaju određenom radniku pisarnice radi upisivanja u urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka.
34.Otpremanje akata ?
Otpremanje akata vrši pisarnica. Sve akte što ih tijekom dana primi na otpremu, pisarnica mora otpremiti istog dana. Akti primljeni pred kraj radnog vremena ako nisu hitni otpremit će se idućeg radnog dana.
Riješeni predmeti iz unutarnjih ustrojstvenih jedinica dostavljaju se pisarnici sa uputom radi otpreme, stavljanja u rokovnik ili arhiviranja.
Dostavna knjiga za poštu služi za evidenciju o izvršenoj otpremi akata poštom i pravdanja troškova poštarine.
Dostavna knjiga za mjesto služi za upisivanje akata koji se otpremaju vlastitom otpremom službenom tijelu.
Na otpremljene akte se stavlja daktilografski štambilj s datumom i potpis službenika koji je otpremio akte.
PRIJAMNI ŠTAMBILJ
Republika Hrvatska
525 - MPŠVG
primljeno: 9.1.2004.
k.o.081-01/01-04/2 Org. jedinica5
Ur.broj525-5-04-1 priloga2 vrijednost-
35. Razvođenje akata ?
Poslije izvršenog otpremanja vrši se razvođenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudžbenom zapisniku prema uputama dobivenim od službenika. Prije otpremanja akata treba razvesti sve one akte koji su riješeni “izvorno” tj. u produženju izvornog akta bez primjera za arhivu.
Razvođenje ostalih akata vrši se na taj način da se u glavnim uredskim knjigama upisuje datum razvoda i odgovarajuća oznaka:
1. a/a – rad potpuno dovršen i broj godina čuvanja
2. R (rok) - i datum vraćanja iz rokovnika
3. “izvorno” – i naziv i sjedište tijela kojem je akt riješen i otpremljen - ako se obavlja razvođenje akata koji se rješava izvorno.
Poslije razvođenja akti se već prema vrsti razvođenja arhiviraju ili stavljaju u rokovnik.
36. Glavne uredske knjige – upisnik predmeta upravnog postupka, urudžbeni zapisnik, ostale knjige ?
Glavne uredske knjige jesu:
1. URUDŽBENI ZAPISNIK – vodi se u nepovezanim svescima, na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja
2. UPISNIK PREDMETA UPRAVNOG POSTUPKA - vodi se u nepovezanim svescima, na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja
3. REGISTAR – upis sve pošte bez obzira na UP ili ne UP
4. KNJIGA PRIMLJENE POŠTE
5. INTERNA DOSTAVNA KNJIGA – služi za dostavljanje akata u rad
6. DOSATVNA KNJIGA ZA MJESTO – upisuju se akti koje treba hitno otpremiti u isto mjesto gdje je sjedište tijela
7. DOSTAVNA KNJIGA ZA POŠTU – služi kao evidencija o izvršenoj otpremi akata putem poštanske službe i radi pravdanja utrošenog novca na ime poštanskih troškova
8. KONTROLNIK POŠTARINE – radi evidentiranja i pravdanja poštarine
9. ARHIVSKA KNJIGA
10. KNJIGA DEŽURSTAVA
11. POPIS ŠTAMBILJA; PEČATA I ŽIGOVA
12. ROKOVNIK
Navedene knjige se moraju obvezatno voditi u svakom tijelu ako pojedino tijelo nije izričito oslobođeno da vodi koju od njih.
37. Kako se vodi upisnik, koliko se može upisnika voditi ?
Upisnik predmeta upravnog postupka i urudžbeni zapisnik vode se po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva.
Plan klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata za pojedino tijelo utvrđuje rukovoditelj tijela.
Tijela vode, u pravilu samo jedan urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, a ako se akti obrađuju automatskom obradom podataka osnivaju se odgovarajuće baze dokumenata.
Iznimno, pojedine unutarnje organizacijske jedinice tijela mogu voditi posebne urudžbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka ili osnivati odgovarajuće baze podataka, ako je to predviđeno propisima o njihovoj organizaciji i načinu rada. Za akte koji su određeni određenim stupnjem povjerljivosti vode se posebni urudžbeni zapisnici odnosno osnivaju odgovarajuće baze dokumenata.
38. Kako se utvrđuje klasifikacijska oznaka ?
Klasifikacijska oznaka određuje se prilikom evidentiranja prvog akta kojim se osniva predmet i to u pisarnici tijela.
Jedinstvene klasifikacijske oznake i brojčane oznake stvaratelja i primatelja akta utvrđuju se pravilnikom rukovoditelja tijela nadležnog za poslove opće uprave (ministarstva uprave, pravosuđa i lokalne samouprave).
Plan klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata za pojedino tijelo utvrđuje rukovoditelj tijela.
39. Postupanje sa riješenim predmetom ?
Službenici unutar organizacijskih jedinica tijela dužni su riješene predmete odmah vratiti pisarnici s potrebnom uputom za rad u pisarnici (otprema, držanje u rokovniku, stavljanje u arhivu). Riješeni predmeti vraćaju se pisarnici preko interne dostavne knjige.
Prilikom preuzimanja predmeta preko interne dostavne knjige radnik pisarnice dužan je provjeriti formalnu ispravnost predmeta te upozoriti na nedostatke službenika i vratiti mu na nadopunu.
40. Arhiviranje ?
Riješeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj čuvaju do predaje ovlaštenom arhivu.
U arhivi se sređuju po klasifikacijskim oznakama. Unutarnja organizacijska jedinica tijela koja vode posebne urudžbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka mogu držati dovršene predmete u svojoj pisarnici najdulje dvije godine, poslije tog roka su dužne predmete predati na daljnje čuvanje arhivi pisarnice tijela. Za čuvanje duže od dvije godine potrebno je odobrenje rukovoditelja tijela.
Ako se akti obrađuju automatskom obradom dokumenata, riješeni predmeti snimaju se na mikrofilm i čuvaju u obliku “jacketa” i mikrofilmske role dislocirano od pisarnice.
Prije stavljanja u arhivu, treba u svakom predmetu kronološkim redom složiti urudžbene brojeve i priloge i tom prilikom provjeriti je li predmet dovršen.
41. Razlika između žiga, pečata i štambilja ?
PEČAT je okruglog oblika izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala, a služi za otiskivanje na papir i drugu podlogu.
ŽIG je okruglog oblika, izrađen od metala ili drugog odgovarajućeg materijala, a služi za utiskivanje u papir ili drugu podlogu.
ŠTAMBILJ je pravokutnog oblika, izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala, a služi za otiskivanje na papir štambilja u koji se kasnije rukom unose podaci.
42. Koja je svrha pečata i žiga s grbom RH ?
Pečatom i žigom s grbom RH potvrđuje se vjerodostojnost akta. Oni se stavljaju na akte koji tijela donose, kojima se međusobno ophode ili ih upućuju pravnim osobama ili građanima.
43. Tko ima ovlasti za izradu žigova i pečata s grbom RH ?
Pečate i žigove mogu izrađivati samo ovlašteni obrtnik i ovlašteno trgovačko društvo.
44. Tko donosi rješenje o ovlaštenju za izradu žigova i pečata s grbom RH ?
Ministarstvo unutarnjih poslova.
45. Tko daje odobrenje za izradu žigova i pečata sa grbom RH ?
Ministarstvo pravosuđa.
47. U kojim slučajevima postoji dužnost uništavanja žigova i pečata s grbom RH ?
Moraju se uništiti pečati i žigovi s grbom RH:
1. koji se zbog promjene naziva tijela, istrošenosti ili drugog razloga stavljaju izvan uporabe
2. koje rabe tijela koja prestaju s radom
3. koje je rabila pravna osoba s javnim ovlastima, a koja je promijenila naziv, prestala s radom ili nema više javne ovlasti
48. Za što se plaćaju upravne pristojbe ?
Upravne pristojbe plaćaju se za akte i radnje pred tijelima državne uprave, diplomatskim i konzularnim i drugim predstavničkim tijelima RH u inozemstvu, upravnim i samoupravnim tijelima županije, grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
49. Tko je pristojbeni obveznik ?
Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je u Tarifi predviđeno plaćanje pristojbe (više obveznika – obveza je solidarna).
50. U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza ?
Pristojbena obveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave, odnosno u trenutku podnošenja podneska.
51. Kada se pristojbena obveza mora platiti ?
Pristojbena obveza mora se platiti u trenutku nastajanja pristojbene obveze, ako za pojedine slučajeve nije drukčije propisano.
52. Što se mora učiniti u slučaju da pristojbeni obveznik ne plati pristojbu ?
Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku, neće se postupiti po podnesku za koji nije plaćena pristojba. Iznimno ako je radnja obavljena, pristojba će se naplatiti prisilno.
53. Na koji način se može platiti pristojba ?
Pristojbe se plaćaju u državnim biljezima. Iznimno pristojba se uplaćuje izravno na propisani račun ako je više od 100 kn.
54. Tko je oslobođen plaćanja upravnih prisojbi ?
1. RH, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave i njihova tijela
2. ustanove iz područja predškolskog uzrasta, prosvjete, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne skrbi
3. invalidske i slične organizacije
4. građani čiji dohodak ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i nemaju značajnije imovine čija ukupna vrijednost ne prelazi 30.000 kn
5. invalidi domovinskog rata
6. supružnici i djeca branitelja poginulih, zatočenih i nestalih u domovinskom ratu
7. prognanici i izbjeglice
8. strani državljani za vizu i odobrenje za produženi boravak u RH koji kao hrvatski stipendisti dolaze u RH
55. Kada zastarijeva pravo na naplatu i povrat pristojbe ?
Pravo na naplatu i pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je trebala biti plaćena odnosno u kojoj je plaćena.
56. Natpisne ploče ?
Naziv tijela državne uprave i lokalne samouprave ispisuje se na staklenoj ploči četvrtastog oblika širine 60 cm i visine 40 cm s uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploče.
Tekst mora biti tiskan velikim slovima u zlatnoj boji na crnoj podlozi. Natpisna ploča tijela državne uprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu.
Natpisna ploča tijela jedinica lokalne samouprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu, a s lijeve strane ako imaju zajedničko sjedište s tijelima državne uprave.
ZAKON O LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI
1. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi se uređuje ? Ovim zakonom se uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom i druga pitanja od značenja za njihov rad. Ovaj zakon se odnosi i na grad Zagreb, ako Zakonom o gradu Zagrebu nije drukčije utvrđeno.
2. Što su jedinice lokalne samouprave ? Općine i gradovi; osnivaju se zakonom.
3. Što su jedinice područne (regionalne) samouprave ? Županije; osnivaju se zakonom.
4. Što je općina ?Jedinica lokalne samouprave. Osniva se, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.
5. Što je grad? Jedinica lokalne samouprave. Sjedište županije te svako mjesto s više od 10.000 stanovnika. Predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu te se u sastav grada mogu priključiti i prigradska naselja ako s gradom čine gospodarsku i društvenu cjelinu. Iznimno, zbog povijesnih ili prometnih razloga gradom se može proglasiti mjesto s manje od 10.000 stanovnika. Grad s preko 30.000 može na svom području obavljati i poslove zakonom predviđene za županije, ukoliko se osiguravaju uvjeti za njihovo obavljanje.
6. Što je županija? Jedinica područne (regionalne samouprave). Predstavljaju povijesnu, prirodnu, gospodarsku, prometnu i samoupravnu cjelinu. Ustrojava se radi obavljanja poslova od područnog (regionalnog) interesa. Općina, grad i županija:
- imaju statut (statutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug, obilježja, ustrojstvo, ovlasti i način rada, provođenje referendumom, mjesna samouprava itd.), ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje JLS i JP(R)S
- pravne su osobe
- mogu imati svoj grb i zastavu – u pravilu preuzimaju povijesni grb; grb se sastoji od štita i sadržaja unutar njega
- međusobno surađuju na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka svojih zajednica
- samostalne su u odlučivanju o poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom RH i ovim Zakonom, podliježu samo provjeri zakonitosti koju obavlja VRH
- pojedinu osobu mogu proglasiti počasnim građaninom (može se i opozvati)
- mogu osnivati svoje udruge radi promicanja zajedničkih interesa
LOKALNA SAMOUPRVA je sustav organiziranja poslova i njihovog povjeravanja lokalnim jedinicama u njihov samoupravni krug.
7. Poslovi jedinica lokalne samouprave ? Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koja nisu Ustavom ili zakonom dodijeljena državnim tijelima i to:
Ř uređenje naselja i stanovanja
Ř prostorno i urbanističko planiranje
Ř komunalne djelatnosti
Ř brige o djeci
Ř socijalna skrb
Ř primarna zdravstvena zaštita
Ř odgoj i osnovno obrazovanje
Ř kultura, tjelesna kultura i šport
Ř zaštita potrošača
Ř zaštita i unapređenje prirodnog okoliša
Ř protupožarna civilna zaštita
8. Poslovi jedinice područne (regionalne) samouprave? Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značaja i to osobito:
Ř školstvo
Ř zdravstvo
Ř prostorno i urbanističko uređenje
Ř gospodarski razvoj
Ř promet i prometna infrastruktura
Ř planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova
9. Oblici neposrednog odlučivanja građana? U odlučivanju o lokalnim poslovima građani mogu neposredno sudjelovati na referendumu i putem mjesnog odbora građana (ako ga je moguće organizirati).
10. Oblici posrednog odlučivanja građana? Odlučivanje preko predstavnika u predstavničkim tijelima.
11. Raspisivanje referenduma? Referendum raspisuje predstavničko tijelo na temelju prijedloga 1/3 članova, na prijedlog poglavarstva, a u općini i u gradu i na prijedlog polovice mjesnih odbora na tom području, ili na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis općine ili grada. Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište u toj općini, gradu, županiji i upisani su u popis birača. (Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni statuta).
12. Predstavnička tijela? Predstavnička tijela građana su općinsko vijeće, gradsko vijeće i županijska skupština (Zagreb – gradska skupština).
13. Broj članova predstavničkih tijela? Broj članova mora biti neparan i određen je statutom na slijedeći način:
Ř općina do 3.000 stanovnika 7-13 članova
Ř općina od 3.001 do 10.000 stanovnika 9-15 članova
Ř općina i grad od 10.001 do 30.000 stanovnika 13-19 članova
Ř grad s više od 30.000 stanovnika 19-35 članova
Ř grad Zagreb 51 član
Ř županija 31-51 član
14. Mandat? Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima traje 4 godine. Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na izvanrednim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima. Mandat nije obvezujući. Članove predstavničkih tijela biraju građani tajnim glasanjem. Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom, u skladu s ovim zakonom i statutom, a isti se donosi većinom svih glasova. Sjednice saziva predsjednik barem jednom u 3 mjeseca ili na obrazloženi zahtjev 1/3 članova, u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Predstavničko tijelo ima predsjednika i do dva potpredsjednika.
15. Poslovi predstavničkog tijela? Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom:
Ř donosi statut (Opći akt koji uređuje osnovna pitanja koja se tiču funkcioniranja neke lokalne jedinice. Donosi ga predstavničko tijelo većinom glasova); proračun, godišnji obračun, poslovnik
Ř donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuje pitanje iz samoupravnog djelokruga
Ř bira i razrješuje općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike, članove poglavarstva
Ř osniva i bira članove radnih tijela vijeća odnosno skupštine
Ř uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela
Ř osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa
Ř drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug
Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela.
16. Nosioci izvršne vlasti i izvršna tijela? Nosioci izvršne vlasti i izvršna tijela su:
Ř Općina – općinski načelnik i općinsko poglavarstvo
Ř Grad – gradonačelnik i gradsko poglavarstvo
Ř Županija – župan i županijsko poglavarstvo
17. Biranje nositelja izvršne vlasti i članova izvršnih tijela? Općenito, bira ih predstavničko tijelo i njima su odgovorni (vijećima i skupštini), te ih oni mogu i smijeniti. U općini i gradu koji ima poglavarstvo općinskog načelnika i gradonačelnika biraju općinsko vijeće tj. gradsko vijeće iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. Ako dužnost poglavarstva obavlja predstavničko tijelo, dužnost općinskog načelnika i gradonačelnika obavlja predsjednik općinskog odnosno gradskog vijeća (općina s manje od 3.000 stanovnika). Župana bira županijska skupština iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. Imaju po dva zamjenika koji se biraju na isti način (većinom glasova). Zastupaju općinu, grad odnosno županiju . Predstavničko tijelo iz reda svojih članova bira i ostale članove poglavarstva (na 4 godine). Svaki član može biti zadužen za jedno ili više područja iz djelokruga lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Odgovorni su središnjim tijelima državne uprave. Upravljaju imovinom i izvršavaju odluke. Ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela za koji procijeni da nije u skladu sa zakonom ili drugim propisima te zatražiti da se u roku 15 dana uklone nedostaci. Inače je u roku od 8 dana dužan obavijestiti čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću. U općini do 3.000 stanovnika (i grad s manje od 10.000 stanovnika) može statutom odrediti da se za izvršne poslove ne bira poglavarstvo. Već da iste obavlja predstavničko tijelo.
18. Broj članova poglavarstva? Broj članova mora biti neparan i određen na slijedeći način:
Ř općina od 3.001 do 10.000 stanovnika 3-5 članova
Ř općina i grad od 10.001 do 30.000 stanovnika – 5-7 članova
Ř grad s više od 30.000 stanovnika – 7-9 članova
Ř grad Zagreb 9-15 članova
Ř županija 7-13 članova
19. Poslovi poglavarstva (izvršnog tijela)? - upravlja imovinom i izvršava odluke
Priprema prijedloge općih akata;
- izvršava ili osigurava izvršavanje akata predstavničkog tijela;
- usmjerava djelovanje tijela jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihova samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad;
- upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinca lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima u skladu sa zakonom i statutom;
- obavlja druge poslove određene statutom;
Donosi odluke većinom glasova, ako je sjednici nazočna većina. Odluke o upravljanju i raspolaganju nekretninama i pokretninama u vlasništvu donosi većinom svih članova.
Ustrojstvo, način rada i odlučivanja poglavarstva određuju se POSLOVNIKOM.
Izvršne poslove obavljaju:
- u općini – općinsko poglavarstvo
- u gradu – gradsko poglavarstvo
- u županiji – županijsko poglavarstvo
Tijela JLS i JP(R)S:
1. predstavnička – općinsko i gradsko vijeće, županijska skupština
2. izvršna – općinsko, gradsko i županijsko poglavarstvo
3. upravna – upravni odjeli i službe
20. Glasanje o povjerenju? 1/3 članova predstavničkog tijela može pokrenuti pitanje povjerenja bilo kojem članu poglavarstva, načelniku, gradonačelniku, županu ili cijelom poglavarstvu. Ukoliko se izglasa nepovjerenje, izbor novog u roku od 30 dana (bivši radi do izbora novog). Ukoliko se izglasa povjerenje, 6 mjeseci se ne može podnijeti isti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja.
21. Upravni odjeli i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? (izvršno tijelo) Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokale i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Njihovo ustrojstvo uređuje se općim aktom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu sa zakonom i statutom. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo. Statutom županije upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo. Statutom županije mogu se za obavljanje nekih poslova iz njezina samoupravnog djelokruga osnovati upravna tijela i izvan njezina sjedišta. Upravne, stručne i ostale poslove u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljaju službenici (upravni i stručni poslovi) i namještenici (prateći i pomoćni poslovi).
22. Mjesna samouprava i mjesni odbor? Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini razgraničenu cjelinu. Mjesna samouprava ostvaruje se kroz mjesni odbor. U gradovima se statutom mogu se osnivati gradski kotari ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. Djelokrug i ovlasti određuju se statutom. Mjesni odbor (osnivaju se pojedine) gradske četvrti i gradski kotar su pravne osobe.
23. Tijela mjesnog odbora? To su Vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Mandat ima traje 4 godine; biraju se neposredno tajnim glasanjem. Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila, poslovnik, financijski plan i obavlja ostale poslove utvrđene zakonom i statutom. Vijeće mjesnog odbora, u skladu sa statutom, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značaja, može sazivati mjesne zborove građana. Nadzor nad zakonitošću obavlja poglavarstvo koje može i raspustiti vijeće mjesnog odbora ako učestalo krši statut ili ne izvršava poslove.
24. Financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju prihode u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno raspolažu. (vlastiti proračun) Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela u skladu sa zakonom. Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su:
1. općinski, gradski, odnosno županijski porezi, prirezi, naknade, doprinosi i pristojbe
2. prihodi od stvari u njezinu vlasništvu i imovinskih prava
3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinu vlasništvu, odnosno u kojima ima dio ili dionice
4. prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavničko tijelo
5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u skladu sa zakonom
6. udio u zajedničkim porezima s RH
7. sredstva pomoći i dotacija RH predviđena u državnom proračunu
8. drugi prihodi određeni zakonom
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donose proračun. Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju JLS ili JP(R)S čine njenu imovinu i njome mora upravljati, koristiti se i raspolagati pažnjom dobrog domaćina.
25. Nadzor materijalnog i financijskog poslovanja? Predstavničko tijelo nadzire materijalno i financijsko poslovanje općine, grada i županije. Ministarstvo financija nadzire zakonitost materijalnog i financijskog poslovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
26. Državni nadzor i zaštita lokalne i područne (regionalne) samouprave? Država radi zaštite ustavnosti i zakonitosti kao i zaštite prava građana obavlja nadzor nad zakonitošću rada i općih akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadležno ministarstvo u obavljanju poslova državne uprave koji su prenijeti na tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave može općinskom načelniku, gradonačelniku, i županu davati naredbe.
VRH će raspustiti predstavničko tijelo:
- ako donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH
- ako predstavničko tijelo novoustrojene JLS/JP(R)S ne donese statut u roku od 60 dana od konstituiranja
- ako učestalo donosi akte suprotne Ustavu
- ako ne izabere općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana u roku od 30 dana konstituiranja predstavničkog tijela
- ako u zakonskom roku ne donese proračun
VRH će imenovati povjerenika u JLS ili JP(R)S ako raspusti njeno predstavničko tijelo, te kad se u jedinici sukladno zakonu ne održe izbori za novo predstavničko tijelo. Ovlasti općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana preuzima povjerenik VRH i njegova ovlast traje do dana konstituiranja novog predstavničkog tijela.
Županije u RH:
1. Zagrebačka Zagreb
2. Krapinsko-zagorska Krapina
3. Sisačko-moslavačka Sisak
4. Karlovačka Karlovac
5. Varaždinska Varaždin
6. Koprivničko-križevačka Koprivnica
7. Bjelovarsko-bilogorska Bjelovar
8. Primorsko-goranska Rijeka
9. Ličko-senjska Gospić
10. Virovitičko-podravska Virovitica
11. Požeško-slavonska Požega
12. Brodsko-posavska Slavonski Brod
13. Zadarska Zadar
14. Osječko-baranjska Osijek
15. Šibensko-kninska Šibenik
16. Vukovarsko-srijemska Vukovar
17. Splitsko-dalmatinska Split
18. Istarska Pazin
19. Dubrovačko-neretvanska Dubrovnik
20. Međimurska Čakovec
Grad Zagreb posebna jedinstvena teritorijalna jedinica
ZAKON O GRADU ZAGREBU
1. O gradu Zagrebu? Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina. Grad Zagreb ima položaj županije. Grad Zagreb ima statut, grb i zastavu.
2. Ustrojstvo grada Zagreba? Posebni oblici mjesne samouprave u Gradu Zagrebu su gradski kotari i gradske četvrti. Gradski kotar je oblik mjesne samouprave koju Grad Zagreb Statutom osniva. Gradski kotari imaju vijeća koja su predstavnička tijela građana. Broj članova predstavničkog tijela Grada Zagreba je 51 član, a mandat im je 4 godine.
Predstavničko tijelo – gradska skupština
Izvršna tijela – gradonačelnica i gradsko poglavarstvo
Posebni oblici – mjesni odbori i gradske četvrti
Samoupravni djelokrug ZG – poslovi iz djelokruga grada i županije.
Poslovi tijela državne uprave povjeravaju se upravnim tijelima grada ZG.
3. Koja su tijela grada Zagreba?
Ř gradonačelnik – odgovoran VRH, ima dva zamjenika iz reda članova gradske skupštine.
Ř gradsko poglavarstvo
Ř gradska skupština – predstavničko tijelo koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga ZG, 51 član, poslovnik, predsjednik i potpredsjednici. Članovi mogu profesionalno obavljati dužnost.
4. Gradonačelnica ? Vlasta Pavić; zastupa grad Zagreb, nositelj je izvršne vlasti u Gradu. Bira ga gradska skupština na način i po postupku određenom poslovnikom, izbor potvrđuje predsjednik RH (izbor je jednak izboru župana). Vrši nadzor nad zakonitošću akata koje donosi Gradska skupština (predstavničko tijelo).
5. Gradsko poglavarstvo? Obavlja izvršne poslove Grada i poslove državne uprave koji su mu povjereni. Članovi Gradskog poglavarstva, u pravilu, su pročelnici upravnih odjela Gradske uprave. Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskoj skupštini 9-15 članova. Gradonačelnik je prdsjednik, a njegovi zamjenici potpredsjednici Gradskog poglavarstva.
6. Gradska skupština? Predstavničko tijelo građana - 51 član. Oni donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom:
· donosi statut
· donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga
· bira i razrješuje općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva tj. izvršne vlasti
· osniva i bira članove radnih tijela vijeća odnosno skupštine
· uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela
· osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa
· drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug
Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela.
Za obavljanje poslova iz djelokruga grada ZG ustrojavaju se upravna tijela grada ZG, upravnim tijelima upravljaju pročelnici (imenuju se na 4 godine, odgovaraju gradonačelniku i gradskom poglavarstvu)
Financiranje grada Zagreba (kao kod JLS i IP(R)S) – slobodno raspolaže njima
· vlastiti porezi, prirez, naknade, doprinosi, pristojbe
· prihodi od stvari u vlasništvu grada i imovinskih prava
· prihodi od trgovačkih društava
· prihodi od koncesija koje dodjeljuje gradska skupština
· novčane kazne i imovinska korist za prekršaje koje grad propiše
· udio u zajedničkim porezima RH i dr.
ZAKON O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I UPRAVE
1. Što se uređuje Zakonom o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave? Ovim se zakonom utvrđuju izvori sredstava i financiranja poslova općina, grada i županija. Jedinice lokalne samouprave i uprave osiguravaju sredstva u svojem proračunu za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga.
2. Koji su izvori sredstava? Jedinice lokalne samouprave i uprave stječu prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza, te od dotacija iz državnog i županijskog proračuna. Vlastiti izvori su
· prihodi od vlastite imovine
· županijski porezi
· novčane kazne za prekršaje koje same propišu
Županijski porezi su:
· porez na nasljedstva i darove – za nekretnine, gotovinu, vrijednosnice i pokretnine vrjednije od 50.000 kn
· porez na cestovna i motorna vozila – plaćaju vlasnici reg.os.vozila i motocikala prema snazi motora i starosti
· porez na plovne objekte –za brod (jahta, brodica);čamac (sportski, razonodni) prema snazi motora, starosti i dužini
· porez od zabava i sportskih priredbi – videoigre, fliperi, biljar
Općinski i gradski porezi su:
Ř porez na potrošnju
Ř porez na kuće za odmor
Ř porez na reklame
Ř porez na tvrtku ili naziv
Ř porez na korištenje javnih površina
Zajednički porezi su:
Ř porez na dohodak
Ř porez na dobit
Ř porez na nekretnine
3. Proračun? Jedinica lokalne uprave i samouprave ima proračun. Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne uprave i samouprave. Prijedlog proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne uprave i samouprave. Proračun ima opći i posebni dio. Opći dio se sastoji od ukupne svote predviđenih prihoda i rashoda i Posebni dio koji se sastoji od detaljnog rasporeda rashoda po nositeljima, korisnicima i namjenama. Proračun se izvršava za fiskalnu godinu (01.01.-31.12.), a dostavlja se Min. finan. u roku od 15 dana od donošenja.
Ako predstavničko tijelo ne donese proračun prije početka iduće godine, predstavničko tijelo donosi odluku o privremenom financiranju do 31.03. Ako ne usvoji proračun do tada Vlada raspušta predstavničko tijelo i postavlja povjerenika (novi izbori).
Vlastiti izvori sredstava općine i grada:
1. prihodi od vlastite imovine
2. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sami propišu
3. upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom
4. boravišne pristojbe
5. općinski, odnosno gradski porezi
6. komunalne naknade
7. naknade za uporabu javnih, općinskih ili gradskih površina i dr.
Porezi općina ili gradova
1. Prirez porezu na dohodak – plaća se po stopi koju utvrdi općina ili grad
2. Porez na potrošnju – plaća se na potrošnju alk.pića, prir. i specij. vina, piva i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima
3. Porez na kuće za odmor – plaća se na zgradu, dio zgrade ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski za odmor
4. Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište – ako se zemljište (oranica, voćnjak, povrtnjak, maslinik) ne obrađuje godinu dana
5. Porez na nekorištene poduzetničke nekretnine – proizvodni i poslovni prostori u kojima se ne obavlja djelatnost godinu dana
6. Porez na neizgrađeno građevno zemljište
7. Porez na tvrtku ili naziv - plaćaju radionice, prodavaonice…registrirane za obavljanje djelatnosti
8. Porez na korištenje javnih površina – pravne i fizičke osobe koje koriste j. površine
podatke o mjestu, veličini ili nekorištenju obveznici trebaju dostaviti do 31.03. godine za koju se utvrđuje porez
Proračun
U proračunu se iskazuju svi prihodi i rashodi JLS i JP(R)S – moraju biti uravnoteženi – kao i svi primici i izdaci u svezi s imovinom. Donosi se za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen, a mora biti dovršen prije početka godine na koju se odnosi.
Nadzor nad korištenjem proračunskih sredstava obavlja predstavničko tijelo JL i P(R)S samostalno ili na način utvrđen u statutu i Državni ured za reviziju.
Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela.
Opći dio: 1. ukupna svota predviđenih prihoda i rashoda
2. tekuća rezerva proračuna
3. visina prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu
4. bilancu prihoda i rashoda
5. odredbe o pravima i obvezama korisnika proračunskih sredstava
Posebni dio: 1. detaljan raspored rashoda po nositeljima, korisnicima i namjenama
Za izvršenja proračuna odgovorno je poglavarstvo.
Ministarstvo financija nadzire uporabu prihoda JL i P(R)S.
Godišnji obračun proračuna – predstavničko tijelo ga donosi i nakon isteka godine za koju je proračun donesen, a sastoji se od:
1. Općeg dijela: ukupno ostvareni prihodi; ukupno izvršeni rashodi; razlika; odredba o načinu pokrića proračunskog manjka; pregled izvršenja bilančnog dijela prihoda i rashoda proračuna
2. Posebnog dijela: rashodi izvršeni po korisnicima, nositeljima sredstava i namjenama
Prijedlog god.obr. proračuna utvrđuje poglavarstvo i dostavlja ga predstavničkom tijelu do 15.05.
ZAKON O IZBORU ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
1. Što se određuje Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ovim zakonom se uređuje izbori članova predstavničkih tijela općina, gradova i županija. Članove općinskog i gradskog vijeća te županijske skupštine biraju hrvatski građani s napunjenih 18 godina koji imaju prebivalište na području općine, grada ili županije. Članovi predstavničkog tijela biraju se na 4 godine (neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, izbore raspisuje VRH)
2. Tko raspisuje izbore? Izbore za članove predstavničkih tijela jedinice lokalne samouprave raspisuje VRH. Nitko ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela općine, grada i županije niti član poglavarstva iste jedinice.
3. Tko može predlagati kandidate za članove predstavničkih tijela? Kandidate za članove predstavničkih tijela jedinice lokalne samouprave mogu predlagati u RH registrirane političke stranke (pojedinačno i koalicija) i birači. Kada birači predlažu kandidate, kako bi kandidatura bila pravovaljana, potrebno je sakupiti:
- za člana općinskog vijeća – 50 potpisa
- za člana gradskog vijeća – 100 potpisa
- za člana županijske skupštine u Zagrebu 150 potpisa
- za člana gradske skupštine u Zagrebu – 150 potpisa
Predlaganje lista:
- općinska lista – 100 potpisa
- gradska lista - 150 potpisa
- županijska lista – 500 potpisa
4. Izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave? Broj članova utvrđuje se statutom jedinice. Ľ članova predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave bira se u izbornim jedinicama u kojima se bira po jedan član u svakoj. Izborne jedinice utvrđuju se odlukom predstavničkog tijela tako da se na približno isti broj birača bira po jedan član. ľ članova predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave bira se tako da područje čitave jedinice čini jednu izbornu jedinicu i da svi birači koji imaju prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasanju, biraju, na temelju kandidacijskih lista, sve članove predstavničkih tijela.
Biraju se proporcionalnom izbornom metodom – cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu.
Mandat prestaje prije isteka roka od 4 godine ako član predstavničkog tijela:
- podnese ostavku
- pravomoćnom sudskom presudom ograničena poslovna sposobnost
- pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora dulju od 6 mjeseci
- odjavi prebivalište s područja jedinice
- prestane HR državljanstvo
- smrću
Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača.
Tijela za provedbu izbora: Državno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva u jedinicama (gradsko, općinsko i županijsko) i birački odbori.
Državno izborno povjerenstvo: stalni sastav (predsjednik, 4 člana i njihovi zamjenici) i prošireni sastav (3 predstavnika većinske političke stranke i 3 predstavnika oporbenih stranaka)
Općinsko, gradsko, županijsko izborno povjerenstvo: stalni sastav (predsjednik, 2 člana i njihovi zamjenici) i prošireni sastav (2 predstavnika većinske političke stranke, 2 predstavnika oporbenih stranaka).
Provođenje izbora – glasovanje se obavlja na biračkim mjestima na području općine, grada i grada ZG.
Glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja – kao kod izbora zastupnika HS. Rezultate za članove predstavničkog tijela jedinice utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima u jedinici.
Troškovi za provođenje izbora – sredstva se osiguravaju u proračunu jedinice, a njima raspolaže izborno povjerenstvo te jedinice.
Zaštita izbornog prava – Ustavni sud RH obavlja opći nadzor ustavnosti i zakonitost izbora i rješava sporove.
Izbore članova Vijeća nac. manjina u jedinicama raspisuje VRH (15.02.2004.)
USTAV REPUBLIKE HRVATSKE
1. Što je Ustav Republike Hrvatske? Ustav je temeljni pravni akt jedne države (RH) na temelju kojega se donose ostali zakoni.
2. Kada je donesen i proglašen? Donesen je 21.12.1990. godine , a proglašen je 22.12.1990. godine.
3. Kakva je država Republika Hrvatska? Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država u kojoj vlast proizlaze iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
4. Koja područja obuhvaća Ustav? Ustav obuhvaća: izvorišne osnove; temeljne odredbe; zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda; ustrojstvo državne vlasti; Ustavni sud Republike Hrvatske; mjesna, lokalna i regionalna samouprava; međunarodni ugovori; promjena ustava, suverenitet RH (neotuđiv, nedjeljiv,neprenosiv).
5. Kako narod ostvaruje vlast u Republici Hrvatskoj? Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
6. Koje su najviše vrijednosti ustavnog poretka? Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavine prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
7. Kako je ustrojena vlast u Republici Hrvatskoj? Državna vlast je ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a ograničena je Ustavom zajamčenih pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu.
8. Kakav je donos Ustava, zakona i ostalih propisa? Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
9. Da li se granice Republike Hrvatske mogu mijenjati i kako? Granice Republike Hrvatske se mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskog Sabora (2/3 većinom).
10. Državljanstvo Republike Hrvatske? Hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom. Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državni.
11. Oružane snage Republike Hrvatske? Oružane snage Republike Hrvatske štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Oružane snage Republike Hrvatske mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskog Sabora. Bez prethodne odluke Hrvatskog Sabora mogu prijeći granice Republike Hrvatske u sklopu vježbi u okviru međunarodnih obrambenih organizacija kojima je Republike Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći.
12. U kojem slučaju se mogu ograničiti slobode i prava zajamčena Ustavom? Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti – o tome odlučuje Hrvatski Sabor 2/3 većinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike. Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti.
13. Koje su osobne i političke slobode i prava? Svako ljudsko biće ima pravo na život. U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne. Nikome se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada je to odrađeno zakonom, o čemu odlučuje sud. Zabranjen je prisilni i obvezni rad. Nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pisanog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Svi građani i stranci jednaki su pred sudom i drugim državnim i inim tijela koje imaju javne ovlasti. Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravište. Dom je nepovrediv. Jamči se sloboda mišljenja i izražavanje misli. Jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja. Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Svim građanima priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed. Jamči se pravo na slobodno udruživanje u sindikate i druge udruge. Svaki građanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe. Svi građani Republike Hrvatske s navršenih 18 godina imaju biračko pravo, opće i jednako (posebno – manjine). Svaki građanin ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih građana.
Pretraga doma – pisani nalog, stanar ili zastupnik, dva svjedoka. Bez naloga – osnovana sumnja da je počinjeno teško kazneno djelo, odmah predati sudu, s uhićenikom postupati čovječno i poštivati njegovo dostojanstvo. Nezakonito lišen slobode – pravo na odštetu i javnu ispriku. Svatko je nedužan dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Ne može se ponovno suditi za kazneno djelo ako je već pravomoćno osuđen ili oslobođen.
14. Što je to "prigovor savjesti"? Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnih dužnosti u oružanim snagama. Te su osobe obvezne ispunjavati druge dužnosti određene zakonom.
15. Položaj Hrvatske Narodne Banke? Hrvatska Narodna Banka je središnja banka Republike Hrvatske. Položaj, prava i dužnosti Narodne Banke Hrvatske uređuje se zakonom. Hrvatska Narodna Banka je u svom radu samostalna i odgovorna Hrvatskom Saboru.
16. Pravo na osnivanje sindikata? Radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruživati se u međunarodne sindikalne organizacije. U oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje. Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.
17. Pravo na štrajk? Jamči se pravo na štrajk. U oružanim snagama, policiji, državnoj upravi i javnim službama određenim zakonom može se ograničiti pravo na štrajk.
SABOR
18. Što je Hrvatski Sabor? Hrvatski Sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u republici Hrvatskoj.
19. Koliki je broj zastupnika u Saboru? Hrvatski Sabor ima najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposrednim tajnim glasovanjem (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, 5 zastupnika manjina i 6 zastupnika iz dijaspore. Ima ih 151).
20. Koliko traje mandat zastupnika u Saboru? Zastupnici se za Sabor biraju na vrijeme od 4 godine.
21. Kada se održavaju izbori za zastupnike u Sabor? Izbori se za zastupnike u Sabor održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Sabora.
22. Kada se održava prvo zasjedanje Sabora? Prvo zasjedanje Sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici.
23. Koliko puta godišnje se održava redovito zasjedanje Sabora? Sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: između 15. siječnja i 15. srpnja (prvi puta) i 15. rujna i 15. prosinca (drugi puta).
24. Izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora? Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika. Predsjednik sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamenta stranaka sazvati izvanredno zasjedanje.
25. Da li zastupnici u Saboru imaju imunitet? Zastupnici u Saboru imaju imunitet. Zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Saboru. Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od 5 godina (o takvom se slučaju izvješćuje predsjednik Sabora). Ako Sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega stavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno – imunitetsko povjerenstvo Sabora, s tim što njegovu odluku mora naknadno potvrditi Sabor.
26. Tko može raspustiti Hrvatski Sabor? Sabor se može raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odluči većina svih zastupnika. Predsjednik Republike može sukladno odredbama članka 103. Ustava, raspustiti Hrvatski Sabor. (103 Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, može raskinuti Sabor, ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun. Predsjednik Republike ne može na prijedlog Vlade raspustiti Sabor dok traje postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti za povredu ustava.)
27. Kako je uređene način rada i unutarnje ustrojstvo Sabora? Sabor ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika. Unutarnje ustrojstvo i način rada Sabora uređuje se poslovnikom, a u skladu s Ustavom. Poslovnik se donosi većinom glasova svih zastupnika.
28. Na koji način se izglasavaju zakoni u Saboru? Sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina. Zakone (organski zakoni) kojima se uređuje prava nacionalnih manjina Sabora donosi 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Zakone (organski zakoni) kojima se razrađuje Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građana izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i regionalne samouprave Sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.
29. Koje su nadležnosti Sabora? Odlučuje o donošenju i promjeni Ustava; donosi zakone; donosi državni proračun; odlučuje o ratu i miru; donosi akte kojima izražava politiku sabora; donosi Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane Republike Hrvatske; ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti Republike Hrvatske; odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske; raspisuje referendum; obavlja izbore, imenovanja i razrješenja, u skladu s Ustavom i zakonom; nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Saboru, u skladu s ustavom i zakonom; daje amnestiju za kaznena djela; obavlja druge poslove utvrđene ustavom.
30. Tko ima pravo predlagati zakone? Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske.
31. Tko može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava? Sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. O prethodna dva pitanja Sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to traži 10% od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su suglasni, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. O referendumu se donosi zakon.
32. Tko proglašava zakone? Zakone proglašava predsjednik (promjenu Ustava Sabor) u roku od 8 dana od kada su izglasani u Saboru. Ako predsjednik Republike smatra da proglašeni zakoni nije u skladu s Ustavom, može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred ustavnim sudom Republike Hrvatske. Prije nego što stupe na snagu Zakoni i ostali propisi državnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan o dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno. Zakoni ne mogu imati povratno djelovanje.
33. Tko je "pučki pravobranitelj"? Pučki pravobranitelj je opunomoćenik Sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koje imaju javne ovlasti. Bira ga Sabor na vrijeme od 8 godina.
PREDSJEDNIK RH
34. Predsjednik Republike? Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od 5 godina. Nitko ne može biti biran više od 2 puta za predsjednika Republike. Predsjednik Republike bira se većinom svih birača koji su glasali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, izbori se ponavljaju nakon 14 dana. Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom krugu glasanja dobili najviše glasova. Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata. Prije preuzimanja dužnosti, predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost ustavu. Predsjednik Republike ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. Nakon izbora predsjednik Republike podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci, o čemu obavještava Sabor.
35. Nadležnost predsjednika Republike? Raspisuje izbore za Sabor i saziva prvo zasjedanje Sabora; raspisuje referendum u skladu s Ustavom; povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom Saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine zastupnika u Saboru; daje pomilovanja; dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom; obavlja druge dužnosti određene Ustavom; na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu; prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija; vrhovni je zapovjednik oružanih snaga Republike Hrvatske; imenuje i razrješuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom; na temelju odluke Hrvatskog Sabora, objavljuje rat i zaključuje mir; predsjednik Republike i Vlade, u skladu s Ustavom i zakonom, surađuje u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. Za vrijeme trajanja ratnog stanja može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog Sabora. Ako Sabor nije u zasjedanju, predsjednik ima ovlast da uredbom sa zakonskom snagom uređuje sva pitanja koja zahtjeva ratno stanje.
36. Kraće i duže spriječenosti predsjednika za obavljanje dužnosti? U slučaju kraće spriječenosti zbog bolesti, odsutnosti ili godišnjeg odmora, predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Sabora da ga zamjenjuje; u slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako predsjednik nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika na temelju odluke Ustavnog suda koji o tome odlučuje na prijedlog Vlade; U slučaju smrti, ostavke, koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata predsjednika Republike Hrvatske, dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Sabora. Kada predsjednik Sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglašenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vade. U roku od 60 dana od preuzimanja dužnosti privremeni predsjednik mora raspisati izbore.
37. Povrede Ustava od strane predsjednika? Predsjednik je odgovoran za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika može pokrenuti Sabor 2/3 većinom svih zastupnika. O odgovornosti predsjednika odlučuje Ustavni sud 2/3 većinom svih sudaca. Ustavni sud može donijeti odluku u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga.
Imunitet nepovredivosti: Predsjednik RH ne može biti pritvoren niti se može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda.
VLADA
38. Vlada Republike Hrvatske? Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik (Ivo Sanader), zamjenika predsjednik i potpredsjednika (Kosor, Hebrang); jedan ili više potpredsjednika i ministri. Članove Vlade predlaže osoba kojoj je predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade (mandatar). Mandatar je dužan u roku od 30 dana predstaviti program Vlade i Vladu Hrvatskom Saboru. Polaže prisegu pred Saborom. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Ustrojstvo, način rada, odlučivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuje se zakonom i poslovnikom. Vlada je odgovorna Saboru. Na prijedlog najmanje 1/5 zastupnika Sabora može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini. Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik.
Vlada Republike Hrvatske:
– predlaže zakone i druge akte Saboru
– predlaže državni proračun i završni račun
– provodi zakone i druge odluke Sabora
– donosi uredbe za izvršenje zakona
– vodi unutarnju i vanjsku politiku
– usmjerava i nadzire rad državne uprave
– brine o gospodarstvenom razvitku zemlje
– usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi
– obavlja druge poslove određene ustavom i zakonom.
SUD
39. Sudbena vlast? Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju ustava i zakona.
40. Koji je najviši sud u Republici Hrvatskoj? Vrhovni sud RH je najviši sud i osigurava jedinstvenu primjenu Zakona i ravnopravnost građana.
41. Tko imenuje i razrješuje suce? Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće. Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno je pribaviti mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog Sabora. Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. Sudačka dužnost je stalna. Iznimno, prigodom prvog stupanja na sudačku dužnost suci će se imenovati na vrijeme od 5 godina, a nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dužnost stalno. Državno sudbeno vijeće ima 11 članova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor. Većina od ukupnog broja članova mora biti iz reda sudaca. Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti: ako to sam traži; ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost; ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti; ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenog teškog stegovnog djela, tako odluči Državno sudbeno vijeće; kad navrši 70 godina.
Članovi državnog sudbenog vijeća biraju se na 4 godine, a predsjednik na 2 godine.
Glavni državni odvjetnik bira se na 4 godine.
42. Ustavni sud Republike Hrvatske? Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca (uvjeti: državljanstvo, dipl.iur. s 15 god. iskustva ili dr.sc. s 12 god. iskustva) koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Ustavni sud bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine. Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Saboru. Polažu prisegu pred predsjednikom RH.
43. Koje su nadležnosti Ustavnog suda?
– Odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom;
– odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom;
– može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana;
– odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinice lokalne i regionalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđene temeljne slobode i prava čovjeka i građanina, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu zajamčeno Ustavom RH
– prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski Sabor
– rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti
– odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike
– nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad
– nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova
– obavlja druge poslove određene ustavom
Ustavni sud RH ukinut će neki zakon ako utvrdi da je neustavan, a poništiti neki propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit.
Zahtjev za pokretanje postupka pred US mogu podnijeti:
a) 1/5 zastupnika HS
b) radno tijelo HS
c) predsjednik RH
d) VRH
e) Vrhovni sud RH
f) pučki pravobranitelj
g) predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
h) svaka fizička i pravna osoba
i) Ustavni sud
Razrješenje suca US:
- ako sam zatraži
- ako bude osuđen na zatvorsku kaznu
- ako trajno izgubi sposobnost
Ustavna tužba se odbacuje ako sud nije nadležan, tužba je nepravodobna, nepotpuna, nerazumljiva, nedopuštena.
Ustavna tužba se obustavlja ako: - ako podnositelj umre
- pravna osoba koja je podnositelj prestane postojati
- u slučaju povlačenja ustavne tužbe
JLS i JP(R)S
44. Tko su po ustavu jedinica lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi.
45. Tko su po Ustavu jedinice lokalne uprave i samouprave? Jedinice područne (regionalne) uprave i samouprave su županije. Zakonom se može glavnom gradu Zagrebu utvrditi položaj županije. Većim gradovima u Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti županije.
MEĐUNARODNI UGOVORI
46. Tko sklapa međunarodne ugovore? U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskog sabora, predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.
47. Tko potvrđuje međunarodne ugovore? Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju RH (2/3 većinom). Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskog sabora sklapa predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.
48. Kakva je snaga međunarodnih ugovora? Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava.
PROMJENA USTAVA
49. Tko ima pravo predložiti promjenu Ustava Republike Hrvatske? Pravo da predloži promjenu ustava RH ima:
Ř najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru
Ř predsjednik Republike
Ř vlada Republike Hrvatske
50. Tko proglašava promjene Ustava? O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski Sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglašava Hrvatski Sabor.
Udruživanje RH u saveze s drugim državama – odlučuje se na referendumu i Sabor 2/3 većina.
Zabranjuje se udruživanje koje bi moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva ili neke balkanske državne sveze.
USTAVNI ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA I SLOBODAMA I O PRAVIMA ETNIČKIH I NACIONALNIH ZAJEDNICA ILI MANJINA U REPUBLICI HRVATSKOJ
1. Na osnovu kojih pravnih izvora se Republika Hrvatska obvezuje na poštovanje i zaštitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina? Republika Hrvatska u skladu sa:
- Ustavom Republike Hrvatske
- Načelima Povelje Ujedinjenih Naroda
- Općom deklaracijom o pravima čovjeka, Međunarodnim paktom o građanima i političkim pravima, Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima
- Završnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), i drugim dokumentima OESS-a koji se odnose na prava čovjeka
- Konvencijom Vijeća Europe za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda
- Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida
- Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe
Obvezuje se na poštivanje i zaštitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina, vladavine prava i svih ostalih najviših vrednota svog ustavnog i međunarodnog pravnog poretka, svim svojim državljanima.
2. Da li pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica imaju pravo a zastupljenost u Saboru i Vladi Republike Hrvatske? Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovništvu RH s više od 8% imaju pravo na zastupljenost ravnomjerno svom udjelu u ukupnom stanovništvu u Hrvatskom državnom saboru i Vladi RH te tijelima vrhovne sudbene vlasti. Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji udio u stanovništvu manji od 8% imaju pravo izabrati najmanje 5 a najviše 7 zastupnika u Hrvatski Sabor, u skladu sa zakonom o izborima zastupnika u Sabor.
3. Kako se zove tijelo zaduženo za provedbu ovog ustavnog zakona? U svrhu provedbe odredaba ovog zakona o pravu etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina na kulturu, obrazovanje, pristup javnim medijima i ostvarivanje njihovog razmjernog udjela u javnim službama, i drugim institucijama u ovim područjima, Vlada Republike Hrvatske ima, Ured za međunacionalne odnose za područje jedne ili više općina u kojima broj pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina i njihov interes to zahtjeva, Vlada Republike Hrvatske osnovat će područni ured za međunarodne odnose.
NACIONALNA MANJINA skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana. Imaju pravo na očuvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanja naziva naseljima, ulicama i trgovima imena osoba i događaja od značaja za povijest i kulturu nac. manjina, te pravo korištenja imena i prezimena na jeziku kojim se služe. Kad se izvodi himna nac. manjine, obvezatno se prije nje izvodi himna RH. Imaju pravo na osnivanje udruga, fundacija za obavljanje kulturnih i znanstvenih djelatnosti.
U Saboru:
- biraju najmanje 5, a najviše 8 zastupnika
- oni koji u ukupnom stanovništvu RH sudjeluju s više od 1,5% jamči se najmanje 1, a najviše 3 zastupnička mjesta
- oni koji u ukupnom stanovništvu RH sudjeluju s manje od 1,5% imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika
Prava nacionalnih manjina:
-služenje svojim jezikom i pismom
- uporabu svog znamenja i simbola
- kulturna autonomija
- pravo na očitovanje vjere
- samoorganiziranje i udruživanje
- pravo na zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini
Vijeće nacionalnih manjina
Ako nacionalna manjina sudjeluje s najmanje 1,5% u ukupnom stanovništvu jedinice l. ili p. samouprave ili 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine u jedinici lokalne ili >500 u jedinici regionalne (p) samouprave, mogu osnovati Vijeće nacionalnih manjina. Članovi vijeća biraju se neposredno tajnim glasovanjem na razdoblje od 4 godine, bira se 10 članova u općinsko vijeće, 15 u gradsko i 25 u županijsko. VNM ima pravo u j. samouprave predlagati mjere za unapređivanje položaja nacionalnih manjina u nekom području, isticati kandidate za dužnosti u TDU i TJS.
Savjet za nacionalne manjine
Imenuje se radi sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu RH. Rješava pitanja u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava i sloboda nacionalnih manjina. Surađuje s nadležnim TDU i TJS te VNM i udrugama nacionalnih manjina. Članove imenuje VRH na 4 godine (7 članova na prijedlog VNM i 5 članova istaknutih kulturnih, znanstvenih i dr. osoba iz redova manjina). Članovi Savjeta su zastupnici nacionalnih manjina u HS.
USTAVNI ZAKON O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE
1. Što se uređuje ovim zakonom? Ovim se Ustavnim zakonom uređuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona i Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak, i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad Ustavnog suda.
2. Tko može podnijeti zahtjev za okretanje postupka pred Ustavnim sudom? Zahtjev kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom mogu podnijeti:
Ř 1/5 zastupnika Hrvatskog Sabora
Ř radno tijelo Hrvatskog Sabora
Ř predsjednik Republike Hrvatske
Ř Vlada Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom
Ř Vrhovni sud Republike Hrvatske ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima
Ř pučki pravobranitelj u postupcima zaštite ustavnih i zakonskih prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti
Ř predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave u stvarima iz ustrojstva lokalne samouprave i uprave
Ř svaka fizička ili pravna osoba
Ř Ustavni sud
3. Na koji način se donose odluke? Ustavni sud donosi odluke i rješenja većinom glasova svih sudaca, ako ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukčije određeno. Ustavni sud donosi odluku kada odlučuje o biti stvari, a u ostalim slučajevima donosi rješenje. Odluka tj. rješenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloženje. Odluke i važnija rješenja Ustavnog suda objavljuju se u Narodnim novinama.
Ustavnu tužbu može podnijeti svatko ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda, ali tek nakon što je iscrpljen svaki drugi pravni put.
Ustavni sud ukinut će neki zakon ako utvrdi da je neustavan, a poništiti neki propis ako utvrdi da je nezakonit i neustavan.
ZAKON O GRBU, ZASTAVI I HIMNI REPUBLIKE HRVATSKE, TE ZASTAVI I LENTI PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE
1. Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne Republike Hrvatske, te opis zastave i lente predsjednika Republike Hrvatske , kao i način i zaštita njihove uporabe.
2. Grb Republike Hrvatske? Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku štita podijeljen u 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja tako da je prvo polje crvene boje. Iznad štita se nalazi kruna s 5 šiljaka. U krunu je smješteno 5 manjih štitova s povijenim hrvatskim grbovima:
Ř najstariji povijesni grb Hrvatske (zlatna 6-kratka zvijezda i srebrni mjesec na plavoj podlozi)
Ř grb Dubrovačke Republike (dvije poprečne crvene grede na plavoj podlozi)
Ř grb Dalmacije (3 zlatne okrunjene leopardove glave)
Ř grb istre (zlatna koza okrenuta u lijevo s crvenim papcima i rogovima)
Ř grb Slavonije (dvije poprečne srebrne grede između kojih se na crvenom polju nalazi kuna koja stupa u lijevo, a iznad toga je zlatna 6-kraka zvijezda)
Grb je obrubljen crvenom crtom.
Grb Republike Hrvatske se rabi:
Ř u pečatima i žigovima državnih tijela i drugih javnih tijela
Ř u službenim natpisima tijela društveno-političkih zajednica istaknutih na zgradama u kojima su smješteni u Republici Hrvatskoj
Ř u uredima Vlade Republike Hrvatske
Ř na zgradama u kojima su smješteni državna tijela i druga javna tijela u Republici Hrvatskoj
Ř na službenim aktima kojima se služe zastupnici, predsjednik Sabora, predsjednik Vlade, ministarstva i drugi državni organi
Ř na diplomama i svjedodžbama o završenom školovanju
Izvornik grba se čuva u HS.
3. Zastava Republike Hrvatske? Zastava se sastoji od 3 boje – crvene, bijele i prave s grbom u sredini. Omjer širine i dužine je 1:2. Svaka boja čini 1/3 širine zastave. Zastava se ističe: stalno na zgradama svih državnih tijela; u dane praznika RH; u dane žalosti u RH i vije se za trajanje žalosti na posla stijega; pri javnim skupovima u RH (političkim, sportskim itd.); brodovima i plovilima.
4. Himna RH ? Himna je "Lijepa naša domovina", a izvornik teksta i napjev čuva se u Hrvatskom Saboru. Himna se izvodi sviranjem, (Mihanović napisao, 1846. Runjanin uglazbio) i pjevanjem u slijedećim prigodama:
Ř na početku zasjedanja Hrvatskog Sabora
Ř pri službenom dolasku u Republiku Hrvatsku te ispraćaja šefa strane države ili ovlaštenog predstavnika međunarodne organizacije
1891.g. proglašena himnom.
5. Zastava predsjednika Republike Hrvatske? Ističe se na zgradi u kojoj su službene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi; na prometnom sredstvu u kojem se nalazi predsjednik.
Kvadratnog oblika, obrubljena crveno-bijelim poljima, štit krasi vijenac medaljona u kojima je 5 grbova, iz njega se uzdužno pružaju sklopovi zlatnih, crvenih i bijelih linija.
6. Lenta predsjednika Republike Hrvatske? Predsjednik nosi lentu u posebnim svečanim prilikama koje su vezane uz predstavljanje RH: na Dan državnosti; pri predaji priznanja; kod akreditiranja diplomatskih i konzularnih predstavnika.
ZAKON O DRŽAVNOM PEČATU REPUBLIKE HRVATSKE
1. Veliki državni pečat? Kružnog je oblika, promjera 80 mm, a u sredini pečata je grb RH. U krugu oko grba na gornjoj strani je Riječ "Republika", a na donjoj strani je riječ "Hrvatska". Oko grba i toga natpisa kružno se nalazi starohrvatski troplet. Veliki pečat je namijenjen za utiskivanje u pečatni vosak izravno na ispravu ili u pečatni vosak u zaštitnoj kutijici, koja se priveže trakom u bojama državne zastave na ispravu. Utiskuje se na ratificirane isprave te na vjerodajnice i pisma ovlaštenja koja potpisuje predsjednik Republike Hrvatske u okviru ustavnih ovlaštenja predstavljanja i zastupnika Republike Hrvatske u inozemstvu.
2. Mali državni pečat? Mali pečat je istog sadržaja kao i veliki ali mu je promjer 50 mm. (Kružnog je oblika, a u sredini pečata je grb RH. U krugu oko grba na gornjoj strani je Riječ "Republika", a na donjoj strani je riječ "Hrvatska". Oko grba i toga natpisa kružno se nalazi starohrvatski troplet.) Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Otiskuje se na odluke o proglašenju zakona; odluke o dodjeli odlikovanja te na druge akte i isprave koje donosi predsjednik.
ZAKON O IZBORU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE
1. Tko bira predsjednika Republike Hrvatske? Hrvatski državljani s navršenih 18 godina na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od 5 godina.
2. Tko može biti izabran? Mogu biti birani hrvatski državljani s navršenih 18 godina.
3. Tko raspisuje izbore za predsjednika? Izbore raspisuje Vlada u roku koji omogućava da se oni obave najmanje 30 dana, a najviše 60 dana prije isteka mandata.
4. Tko može predlagati kandidate za predsjednika Republike Hrvatske? Kandidate za predsjednika Republike Hrvatske mogu predlagati političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači pojedinačno i skupno. Kandidati za predsjednika su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10.000 birača, ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa. Prijedlozi moraju stići izbornoj komisiji RH u roku od 12 dana od raspisivanja izbora.
5. Koja su tijela za provođenje izbora? Izborna komisija Republike Hrvatske, općinske izborne komisije i birački odbori. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke. Članovi biračkih odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.
6. Sastav izborne povjerenstva i tko je imenuje? Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske čini predsjednik i 4 člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda RH i drugih istaknutih pravnika. Općinsku komisiju čine predsjednik i 2 člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Izborna komisija RH iz reda sudaca ili drugih pravnika.
7. Tko utvrđuje rezultate izbora? Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvrđuje Izborna povjerenstvo RH na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima.
8. Otkud se osiguravaju sredstva za pokriće troškova izbora? Sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Sredstvima raspolaže izborno povjerenstvo koje određuje način korištenja i provodi nadzor.
9. Kad izabrani predsjednik stupa na dužnost? Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem ističe mandat. Na dan stupanja na dužnost polaže pred Ustavnim sudom svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.
ZAKON O POLITIČKIM STRANKAMA
1. Odrediti pojam političke stranke? Političkim strankama, u smislu ovog zakona, smatraju se udruge čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana. Djelovanje im je javno. Političke stranke se ustrojavaju i djeluju po teritorijalnom načelu i ne mogu osnivati svoje organizacijske oblike u državnim tijela, tijelima jedinica lokalne samouprave, poduzećima, ustanovama, vojsci, policiji i drugim pravnim osobama. Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. Političke stranke se upisuju u registar koji vodi Ministarstvo uprave. Danom upisa u registar politička stranka stječe svojstvo pravne osobe Naziv političke stranke mora biti na hrvatskom jeziku, a može se napisati i skraćenica ako je ima te u registar upisati i prijevod.
Statut stranke mora sadržavati odredbe o: nazivu i sjedištu; znaku stranke; zastupanju; ciljevima i načinu djelovanja; članstvu;oblicima ustrojstva; sredstvima za rad.
2. Sredstva za rad političkih stranaka? Političke stranke su neprofitne udruge i dužne su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne kalendarske godine. Prihode mogu stjecati od članarine, dobrovoljnih priloga, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organizacije stranačkih manifestacija, državnog proračuna, jedinica lokalne samouprave, dobiti poduzeća čiji su vlasnici i drugih propisa dozvoljenih izvora.
Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave utvrđuje činjenice na temelju kojih prestaje politička stranka:
- ako je nadležno ministarstvo donijelo odluku o prestanku političke stranke
- ako su prestale djelovati
- ako je proteklo dvostruko više vremena utvrđenog statutom za održavanje sjednice, a sjednica nije održana
- ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda RH
Briše se iz registra danom objave odluke o zabrani rada.
ZAKON O IZBORIMA ZASTUPNIKA U SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
1. Što se uređuje Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski Sabor? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. Zastupnike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se može produljiti jedino u slučaju rata. Mandat zastupnika nije obvezujući i oni nisu opozivi.
2. Tko ne može biti zastupnik istodobno? Zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može biti: sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, državni pravobranitelj, zamjenik državnog pravobranitelja, pučki pravobranitelj, predsjednik ili potpredsjednik Vlade, ministar ili drugi član Vlade, zamjenik ministra, državni tajnik, veleposlanik, generalni konzul, župan, podžupan, gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika grada Zagreba, djelatnik časnik ili dočasnik oružanih snaga, član uprave trgovačkog društva.
3. U kojim slučajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena? Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran ako:
Ř podnese ostavku
Ř ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost
Ř ukoliko je pravomoćno sudbenom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci
Ř smrću
4. Koliko se zastupnika bira za Hrvatski sabor? Trenutno ima 140+6+5=151 zastupnik u Hrvatskom saboru.
Ř 140 zastupnika bira se tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na 10 izbornih jedinica, te se u svakoj izbornoj jedinici, na temelju lista, bira po 14 zastupnika.
Ř Birači koji nemaju prebivalište u RH biraju zastupnike na temelju liste s o 14 kandidata u posebnoj izbornoj jedinici, a broj zastupnika koji će izabrati birači određuju se na slijedeći način: ukupni broj važećih glasova birača u 10 izbornih jedinica u RH se dijeli sa 140 koliko se ukupno zastupnika bira u tim izbornim jedinicama. Dobivenim rezultatom dijeli se broj važećih glasova u posebnoj izbornoj jedinici. Rezultat koji se dobije je broj zastupnika koji je izabran u posebnoj izbornoj jedinici. Ako rezultat nije cijeli broj, zaokružuje se na cijeli broj od 0,5 na više, a ispod 0,5 na niže.
Ř Pripadnici nacionalnih manjina biraju zastupnike pojedinačnim izborom tako da je za zastupnika izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasali. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, izbori s ponavljaju.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta ostvaruju liste koje dobiju minimalno 5% važečih glasova birača.
5. Tijela za provođenje izbora? Tijela za provođenje izbora zastupnika u Hrvatski sabor su:
Ř Državno izborno povjerenstvo
Ř Izborna povjerenstva izbornih jedinica
Ř Općinska i gradska izborna povjerenstva
Ř Birački odbori
Ř Etičko povjerenstvo – nadstranačko tijelo koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima (predsjednik je predsjednik HAZU)
Izbori za zastupnike u Sabor:
- provode se na biračkim mjestima na području RH i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima
- pravo predlaganja stranačkih lista imaju sve političke stranke registrirane u RH
- listu za izbor može predložiti politička stranka samostalno ili kao koalicijska lista
- birači predlažu kandidacijske liste na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa (500 potpisa birača za zastupnika u HS)
- izborna promidžba počinje danom objave izbornih lista izbornih jedinica, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora
- pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača
- pripadnici nacionalnih manjina u Sabor biraju 7 zastupnika:
- srpska manjina 3 zastupnika
- mađarska 1
- talijanska 1
- austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška, židovska 1
- albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska 1
ZAKON O POPISIMA BIRAČA
1. Što se uređuje Zakonom o popisima birača? Tim zakonom se uređuje način i postupak vođenja popisa birača radi evidentiranja hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo. Hrvatski državljani ostvaruju biračko pravo temeljem upisa u popis birača. Popisi birača su javne knjige. Popis birača se vodi za područje svake općine. Za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u RH, popisi birača se vode u Gradu Zagrebu.
2. Način upisa u popis birača? U popis birača upisuju se hrvatski državljani koji su navršili 18 godina života osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišeni poslovne sposobnosti. Birači se upisuju u mjestu prebivališta u RH i mogu biti upisani u popis samo jedne općine.
Popis birača ima sljedeće rubrike:
Ř Redni broj
Ř prezime i ime
Ř nacionalnost
Ř jedinstveni matični broj građana
Ř spol
Ř datum rođenja
Ř prebivalište
Ř primjedbe
Komisija za popise birača općinske skupštine provjerava pravilnost popisa birača, odlučuje o zahtjevima građana za upis, dopunu ili ispravak popisa birača.
ZAKON O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA
1. Što se uređuje Zakonom o državnim službenicima i namještenicima? Ovim se zakonom uređuju prava, obveze, odgovornosti i način utvrđivanja plaća državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, pravosudnih tijelima, kaznenima tijelima, stručnim službama Hrvatskog sabora, stručnim službama Vlade Republike Hrvatske, stručnim službama Ustavnog suda, stručnim službama pučkog pravobranitelja, Državnom uredu za reviziju, Uredu predsjednika RH i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe.
2. Tko su državni službenici? Državni službenici su osobe visoke, više ili srednje stručne spreme u državnim tijelima koji kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđenih Ustavom, zakonom, uredbom ili poslovnikom donijetih na temelju Ustava i zakona. + oni koji obavljaju informatičke, materijalno-financijske i računovodstvene poslove (VSS, VŠS, SSS). Primaju se NATJEČAJEM.
3. Tko su namještenici? Namještenici su osobe srednje i niže stručne spreme koji u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima (vozači, domari, kuhari, portiri) čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela. Primaju se OGLASOM.
4. Koji su uvjeti za prijam u državnu službu? Opći uvjeti za prijam osobe u državnu službu su:
Ř punoljetnost
Ř odgovarajuća stručna sprema
Ř hrvatsko državljanstvo
Osim ovih uvjeta propisuju se posebni uvjeti za prijam i raspoređivanje na pojedino radno mjesto (određena stručna sprema i struka, radni staž u struci, položen državni stručni ispit, posebne stručne vještine i znanja, posebna zdravstvena sposobnost). Strani državljanin ili osoba bez državljanstva pored osnovnih uvjeta mora imati odobrenje ministarstva nadležnog za poslove opće uprave.
Pravilnik o prijemu
Primaju se raspoređuju na radna mjesta utvrđena Pravilnikom o unutarnjem redu državnih tijela: radna mjesta, opis poslova, stručni i drugi uvjeti za raspored, broj službenika i namještenika. Pravilnik treba dati na suglasnost Min. opće uprave.
5. Rješenje o prijemu u državnu službu? Rješenje kojima se odlučuje o prijemu u državnu službu, raspoređivanje na radno mjesto, te o drugim pravima, obvezama i odgovornostima službenika, kao i o prestanku državne službe donosi ministar, odnosno drugi čelnik državnog tijela. Donosi se najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za podnošenje prijava. Dostava u roku od 15 dana od donošenja – svima. Prigovor u roku od 15 dana od primitka. Rješenje o prigovoru je konačno, pokretanje upravnog spora. Natječaj se može i poništiti.
6. Zapreke za prijam u državnu službu? Zapreke za prijam u državnu službu postoji za osobu koja je pravomoćno osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje 3 godine ili kazneno djelo protiv:
Ř slobode i prava čovjeka i građana
Ř protiv Republike Hrvatske
Ř protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom
Ř protiv života i tijela
Ř protiv spolne slobode i spolnog čudorečja
Ř protiv braka, obitelji i mladeži
Ř protiv opće sigurnosti ljudi i imovine
Ř protiv imovine
Ř protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja
Ř protiv pravosuđa
Ř protiv vjerodostojnosti isprava
Ř protiv službene dužnosti
Zapreka za prijam u državnu službu postoji za osobu koja obavlja samostalno profesionalnu ili gospodarsku djelatnost odnosno ima vlastiti obrt, koja je većinski vlasnik ili član uprave odnosno nadzornog odbora trgovačkog društva ili obavlja druge djelatnosti, ako se prima u tijelo državne uprave koje je stvarno i mjesno nadležno za obavljanje inspekcijskog nadzora ili nadzora nad zakonitošću nad tim djelatnostima odnosno pravnim ili fizičkim osobama i ako se prima na radno mjesto za obavljanje tog nadzora.
7. Natječaj za prijam u državnu službu? Osobe se u državnu službu primaju putem natječaja, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Natječaj se obavezno objavljuje u "Narodnim novinama". Mora sadržavati:
Ř naziv državnog tijela u koje se osobe primaju
Ř naziv radnog mjesta
Ř opće i posebne uvjete za prijam u službu
Ř raspored na radno mjesto
Ř isprave koje se trebaju priložiti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta
Ř rok za podnošenje prijave
Ř rok u kojem će natjecatelji biti obaviješteni o rezultatima natječaja
Ako se stručne sposobnosti natjecatelja utvrđuju putem provjere znanja i sposobnosti prije izbora ili probnim radom, ovi se uvjeti moraju navesti u natječaju. Rok za podnošenje prijave na natječaj ne smije biti kraći od 8 niti duži od 15 dana.
O potrebi prijama u drž. službu odlučuje čelnik tijela u okviru slobodnih radnih mjesta predviđenih pravilnikom o unutarnjem redu državnih tijela.Odluku o raspisivanju dostaviti Ministarstvu financija i Min. opće uprave (15 dana za očitovanje) jer se radno mjesto ne smije popuniti ako nisu osigurana proračunska sredstva ili mjesto nije propisano pravilnikom.
Primanje na neodređeno – probni rok tri mjeseca; ako ne zadovolji otkazuje se državna služba rješenjem u roku od 8 dana od isteka probnog roka.
Rješenje o rasporedu na radno mjesto: radno mjesto, stručna sprema i struka, radni staž, vrijeme trajanja službe, plaća, trajanje probnog rada, plaća, rok za polaganje državnog stručnog ispita. Osoba postaje državni službenik danom početka rada u državnoj službi.
Natječaj se ne raspisuje kada se u državnu službu osobe primaju na:
a) određeno vrijeme
b) koje po ugovoru o školovanju ili stipendiji imaju obvezu stupiti u državnu službu
c) koje su zaposlene u upravnim odjelima te JLS ili JP(R)S
d) pravnim osobama s javnim ovlastima
Obveze službenika – poslove treba obavljati savjesno, u radu koristiti nova saznanja, izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenog službenika, ne smije za vrijeme radnog vremena napustiti radne prostorije (osim za dnevni odmor) bez odobrenja nadležnog službenika.
Popis službenika i namještenika:
a) središnji popis službenika i namještenika prema stručnoj spremi i struci, nazivima radnih mjesta i koeficijentima
b) osobni očevidnik
8. Prijam u državnu službu na određeno vrijeme? Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, a koji nisu trajnijeg karaktera kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnog službenika, osobe se mogu primati u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi, odnosno do povratka odsutnog službenika. Državna služba na određeno vrijeme može trajati 6 mjeseci i može se produžiti, ali najviše za još 6 mjeseci. Osobe koje se u državnu službu na određeno vrijeme primaju putem oglasa koji se objavljuje putem nadležne službe za zapošljavanje. Rok za podnošenje prijava na oglas je 8 dana.
Ministarstvo opće uprave nadzire zakonitost rješenja o prijemu u državnu službu, rasporedu na rad, premještaju, stavljanju na raspolaganje, prestanku državne službe. Ono vodi središnji popis državnih službenika i namještenika prema stručnoj spremi i struci, jedinstvenim nazivima radnih mjesta, koeficijentima. Podaci iz očevidnika i središnjeg popisa su službena tajna.
9. Odgovornosti državnih službenika za povredu službene dužnosti? Službenici odgovaraju za povredu dužnosti ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u vezi sa službom. Kaznena odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti, ako djelo koje je predmet kaznenog postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti. Oslobođenje od kaznene odgovornosti ne predstavlja oslobođenje od odgovornosti za povredu dužnosti, ako je izvršeno djelo propisano kao povreda službene dužnosti.
Odgovornost za štetu – kada službenik odgovara za štetu
Za onu koju je u službi ili u svezi sa službom počinio NAMJERNO ili IZ KRAJNJE NEPAŽNJE nanesene državnom tijelu.
10. Prava državnih službenika? Službenici u državnim tijelima imaju pravo na sindikalno okupljanje sukladno općim propisima o radu. Protiv svih rješenja kojima se odlučuje o pravima i obvezama iz službe, službenik ima pravo podnošenju prigovora čelniku tijela u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Čelnik tijela dužan je o prigovoru odlučiti u roku od 15 dana od dana njegova primitka. Protiv rješenja o prigovoru službenik ima pravo pokretanja upravnog spora (u roku od 30 dana od dana primitka rješenja). Ako o prigovoru nije odlučeno u roku, a ne odluči se ni nakon proteka daljnjeg roka od 7 dana u kojem je zatraženo odlučivanje o prigovoru u pisanom obliku, može se pokrenuti upravni spor kao da je prigovor odbijen.
11. Postupak u slučaju nezakonitog naloga nadređene osobe? Službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit, suprotan pravilima struke ili ako ocjeni da izvršenje naloga može izazvati veću štetu. Ponovljeni nalog u pisanom obliku službenik je dužan izvršiti, te je u tom slučaju oslobođen od odgovornosti za posljedice njegovog izvršenja. Ponovljeni pisani nalog, čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo, službenik je dužan i ovlašten zadržati od izvršenja i odmah staviti pisanu primjedbu osobi koja je neposredno nadređena onome koji je nalog potpisao, ili državnom tijelu ovlaštenom za nadzor ako je nalog potpisao čelnik državnog tijela. Za izvršenje naloga čije izvršenje predstavlja kazneno djelo službenik odgovara zajedno s nadređenim službenikom ili čelnikom koji je nalog izdao.
12. Službena tajna? Službenik je dužan čuvati službenu ili drugu tajnu utvrđenu zakonom ili drugim propisom. Obveza čuvanja službene ili druge tajne traje i po prestanku službe, a najdulje 5 godina od prestanka službe, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Čelnik državnog tijela može službenika osloboditi obveze čuvanja službene ili druge tajne u sudskom ili upravnom postupku, ako se radi o podacima bez kojih u tom postupku nije moguće utvrditi činjenično stanje i donijeti zakonitu odluku.
13. Koje su vrste povreda službene dužnosti? Povrede službene dužnosti su lake (propisuju se zakonom, uredbom Vlade i pravilnikom čelnika tijela) i teške (propisuju se zakonom).
Lake povrede dužnosti su:
· učestalo zakašnjenje na posao ili raniji odlazak s posla
· napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga
· neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije
· neopravdan izostanak s posla jedan dan
· neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga
· druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom, uredbom Vlade ili pravilnikom čelnika tijela
Teške povrede službene dužnosti su:
· neizvršavanje, savjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza
· nezakoniti rad ili propuštanje poduzetih mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti
· davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice
· zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi
· odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi
· neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za izvršenje poslova
· odavanje službene ili druge tajne
· obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika tijela
· onemogućavanje građana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva, žalbi, prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava
· uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava u službi
· nedolično ponašanje koje nanosi štetu ugledu službe
· neopravdan izostanak s posla dva do četiri dana u jednom mjesecu
· ponašanje radi kojega je tri puta izrečena kazna za laku povredu službene dužnosti
· druge povrede službene dužnosti koje su kao teške propisane posebnim zakonom
14. Kazne za povrede službene dužnosti? Za lake povrede službene dužnosti mogu se izreći kazne:
Ř javna opomena
Ř novčana kazna u visini od 1 do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kada je kazna izrečena
Za teške povrede službene dužnosti mogu se izreći kazne:
Ř novčana kazna na vrijeme od jednog do 6 mjeseci, s tim da kazna ne može mjesečno iznositi više od 20% ukupne plaće isplaćene u mjesecu u kojem je izrečena
Ř premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova za koje je kao uvjet propisana ista stručna sprema
Ř prestanak državne službe
Zbroj kazni izrečenih u jednom mjesecu za lake i teške povrede ne može prelaziti više od 30% ukupne plaće za taj mjesec.
15. Tko pokreće postupke za lakšu, a tko za težu povredu? Postupak zbog lake povrede službene dužnosti pokreće zaključkom čelnik državnog tijela na vlastiti poticaj ili po pisanom prijedlogu nadređenog službenika. Postupak zbog teške povrede službene dužnosti pokreće čelnik državnog tijela danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadležnom službeničkom sudu. Zastara za pokretanje postupka za laku povredu službene dužnosti nastupa u roku od 3 mjeseca najmanje, a najkasnije 6 mjeseci. Zastara za težu povredu nastupa u roku od godine dana najmanje od dana saznanja a najkasnije 2 godine od počinjenja tj. od izvršene povrede.
16. Tko odlučuje o povredama službene dužnosti? Tijela za vođenje postupka i izvršenje kazni zbog povrede službene dužnosti. O lakim povredama službene dužnosti odlučuje čelnik tijela. O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje službenički sud, a u drugom stupnju viši službenički sud. Službeničke sudove i više službeničke sudove ustrojava Vlada, a ustrojava se za pojedino ili više državnih tijela. Kazne izrečene u postupku zbog povrede službene dužnosti izvršava čelnik tijela ili osoba koju on za to pismeno ovlasti.
Laka povrda briše se nakon 2 godine, a teške nakon 4 godine.
17. Pravo žalbe? Protiv rješenja u postupku zbog lake povrede službene dužnosti službenik protiv kojeg se vodi postupak, ima pravo žalbe nadležnim službeničkom sudu, u roku od 8 dana od primitka rješenja o izricanju kazne. Protiv odluke o postupku zbog teške povrede službene dužnosti, službenik protiv kojeg se vodi postupak i čelnik tijela imaju pravo žalbe višem službeničkom sudu u roku od 8 dana od primitka odluke. Odluka kojom je odlučeno o žalbi je konačna i ovršna. Protiv drugostupanjske odluke o postupku zbog povrede službene dužnosti može se pokrenuti upravni spor.
18. Kakav je sastav službeničkih sudova? Službenički sud ima predsjednika i 6 članova od kojih se predsjednik i najmanje jedan član imenuje iz reda sudaca. Viši službenički sud ima predsjednika i 10 članova od kojih se predsjednik i najmanje dva člana imenuje iz reda sudaca. Predsjednike i članove službeničkih sudova i višeg službeničkog suda imenuje Vlada. Službenički sud i viši službenički sud odlučuju u vijeću od 3 člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini slučaj Vijeću uvijek presjeda član imenovan iz reda sudaca.
19. Kad će se državnog službenika udaljiti iz službe? Rješenjem čelnika tijela službenika se može udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj postupak, mogao naštetiti interesima službe. Smatra se da je udaljen iz službe službenik protiv kojeg je pokrenut istražni postupak i određen pritvor o čemu se donosi rješenje. Službeniku koji izdržava kaznu zatvora do 6 mjeseci, za vrijeme trajanja izdržavanja kazne zatvora, prava iz rada i po osnovi rada iz državne službe miruju. Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%, a ako uzdržava obitelj 80% plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe. Žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe službenik podnosi službeničkom sudu.
20. Vježbenici? Osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme, i struke, bez radnog staža u struci ili s radnim stažem kraćim od vremena određenog za vježbenički staž, primaju se u državnu službu u svojstvu vježbenika. Vježbenički staž za vježbenika traje:
- 16 mjeseci za obavljanje poslova I. vrste zvanja
- 14 mjeseci za poslove obavljanja II. Vrste zvanja
- 12 mjeseci za obavljanje III. Vrste zvanja
Plaća vježbenika je 85% plaće poslova radnog mjesta najniže složenosti njegove vrste.
Vježbenici se primaju putem natječaja, na određeno vrijeme, a nakon vježbeničke prakse državna služba im se može produžiti na neodređeno ako u TDU postoji slobodno mjesto na koje ga se može rasporediti.
21. Stavljanje službenika na raspolaganje? Kad se ukine državno tijelo, službenike ukinutog državnog tijela preuzima no državno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela. Preuzeti službenici mogu biti raspoređeni i u druga državna tijela. Ako do toga ne dođe (nema slobodnih mjesta, ne ispunjavaju stručne uvjete itd.) stavljaju se na raspolaganje Vladi rješenjem čelnika tijela koje ih je preuzelo. U slučaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu, službenici će se rasporediti na druga radna mjesta u okviru svoje stručne spreme, u tom ili drugom državnom tijelu najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta. Ako do toga ne dođe, stavljaju se na raspolaganje Vladi. Službenici koji ne budu raspoređeni u rokovima prema općim propisima o radu. Za vrijeme trajanja raspolaganja službenik ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje. Za vrijeme trajanja raspolaganja, službenika se može privremeno ili trajno premjestiti ili rasporediti na radno mjesto njegove vrste i struke u bilo koje državno tijelo, koje nije udaljeno više do 100 km od mjesta njegova stanovanja. Ako službenik odbije premještaj i raspored, smatra se da je otkazao državnu službu danom kada je trebao početi raditi na radnom mjestu na koje je raspoređen.
Ako se unutar tijela ukine pojedino radno mjesto, a nema mogućnosti da se službenik rasporedi na bilo koje radno mjesto za koje ispunjava uvjete, tada je on NERASPOREĐEN. Neraspoređen može biti najdulje 3 mjeseca. Ako se nakon toga ne rasporedi, onda se stavlja na RASPOLAGANJE i počinje mu teći otkazni rok. Nakon iduća 3 mjeseca po sili zakona dobiva otkaz.
Kod namještenika nema stavljanja na raspolaganje, nego odmah počinje teći otkazni rok.
22. Prestanak službe?
Državna služba prestaje:
Ř sporazumom (pismenim, između službenika i čelnika tijela)
Ř istekom roka ( na koji je službenik bio primljen u slučaju državne službe na određeno vrijeme)
Ř otkazom (pisani otkaz kojega tijelu podnese službenik)
Ř po sili zakona
Službeniku prestaje državna služba po sili zakona
Ř smrću
Ř dostavom rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad
Ř kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža
Ř kad je osuđen na kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci
Ř kad neopravdano odsustvuje s rada 5 radnih dana uzastopce
Ř ako ne položi državni stručni ispit u propisanom roku
Ř istekom roka raspolaganja
Ř kad mu je izrečena kazna prestanaka službe u postupku zbog teške povrede dužnosti
Ř ako je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava"
Ř ako se po premještaju neopravdano ne javi na dužnost u roku
23. Radna mjesta državnih službenika i namještenika? Ovisno o stručnoj spremi kao općem uvjetu za raspored na radna mjesta utvrđuju se radna mjesta službenika:
Ř radna mjesta I vrste zvanja – za koje je opći uvjet visoka stručna sprema
Ř radna mjesta II vrste, za koje je opći uvjet viša stručna sprema
Ř radna mjesta III. Vrste – za koje je opći uvjet srednja stručna sprema
Obvezan poseban uvjet za raspored na radno mjesto službenika je položen državni stručni ispit.
Ovisno o stručnoj spremi kao općem uvjetu za raspored na radna mjesta utvrđuju se radna mjesta namještenika
Ř radna mjesta III. Vrste za koje je opći uvjet srednja stručna sprema
Ř radna mjesta IV. Vrste – za koje je opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola
24. Skupine poslova u državnoj upravi? Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju službenici, ovisno o njihovoj vrsti i složenosti, te stručnoj spremi i ostalim uvjetima potrebnim za njihovo obavljanje razvrstavaju se u skupine te se utvrđuju jedinstvenim nazivima radnih mjesta na kojima se obavljaju poslovi u okviru iste skupine poslova. Poslovi u državnim tijelima raspoređuju se u skupine:
a) upravno – pravni poslovi
Ř poslovi neposrednog izvršavanja zakona
Ř inspekcijski poslovi
b) analitičko – normativni, financijski – planski i drugi stručni poslovi
c) materijalno – financijski i računovodstveni poslovi
d) informatički poslovi
e) opći i administrativni poslovi
POLOŽAJI – radna mjesta na kojima se upravlja pojedinim ustrojstvenim jedinicama. Službenici raspoređeni na položaje u odnosu na službenike u ustrojstvenoj jedinici kojom upravljaju su nadređeni službenici.
25. Državni stručni ispit? Državni stručni ispit polaže se pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri ministarstvu nadležnom za poslove državne uprave. (ministarstvo pravosuđa i uprave). Ispit se sastoji iz općeg i posebnog dijela. Opći dio zajednički je za sve vježbenike iste vrste bez obzira na poslove za koje se osposobljavaju, a posebni dio ispita se sastoji od provjere posebnih znanja potrebnih za obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga državnih tijela za koje se vježbenik osposobljava. Program općeg dijela nadležan je za pojedino upravno područje. Vježbenik može pristupiti polaganju državnog ispita najranije dva mjeseca prije isteka propisanog vježbeničkog staža, a dužan ga je položiti najkasnije do isteka vježbeničkog staža. Vježbeniku koji iz opravdanih razloga ne položi državni ispit može se produžiti vježbenički staž za najviše tri mjeseca. Troškovi polaganja državnog ispita terete državno tijelo. Državni stručni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima polože pravosudni ispit.
26. Ocjenjivanje? Službenici i namještenici ocjenjuju se svake godine najkasnije do 31. ožujak za prethodnu kalendarsku godinu. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od 6 mjeseci, bez obzira na razlog. Službenike i namještenike ocjenjuje čelnik tijela, na prijedlog neposredno nadređenog službenika, koji se temelji na podacima o stručnom znanju, učinkovitosti rada i poštivanju službene odnosno radne dužnosti. Ocjene kojima se ocjenjuju službenici i namještenici su – naročito uspješan, uspješan, zadovoljava i ne zadovoljava. Ocjene mora biti obrazložena. O ocjeni se donosi rješenje.
27. Stručno usavršavanje? Službenici su dužni za vrijeme trajanja državne službe stručno se usavršavati za obavljanje poslova odgovarajuće struke. Usavršavanje organiziraju i provode državna tijela u okviru svoje nadležnosti, a prilikom organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja dužna su surađivati s drugim državnim tijelima i visokoškolskim ustanovama. Za provedbu usavršavanja odgovoran je čelnik tijela, a sredstva se osiguravaju u državnom proračunu.
28. Plaće državnih službenika? Plaću službenika odnosno namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik odnosno namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu radnog staža. Osnovica za izračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom. Vrijednost koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta utvrđuju se rasponi koeficijenta u kojima se mogu kretati vrijednosti koeficijenata poslova radnih mjesta u pojedinim vrsta i to za:
Ř radna mjesta I. Vrste od 1,05-3,50
Ř radna mjesta II. Vrste – 0,90-1,20
Ř radna mjesta III. Vrste 0,65-1,10
Ř radna mjesta IV vrste – 0,5-0,75
Za natprosječne rezultate u radu službenici i namještenici mogu svake godine ostvariti dodatak za uspješnost na radu koji može iznositi najviše 3 plaće službenika ili namještenika koji ostvaruje dodatak i ne može se ostvariti kao stalni dodatak uz plaću. Vlada uredbom utvrđuje poslove s posebnim uvjetima rada te pravo na posebne dodatke za službenike i namještenike koji rade na tim poslovima.
29. Premještaj ? Službenika se može po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom ili drugom DT, u istom ili drugom mjestu rada ili samo u okviru iste skupine poslova i ako su propisani uvjeti tog radnog mjesta isti kao uvjeti radnog mjesta na kojem se službenik nalazi u trenutku premještaja (savjetnik na mjesto savjetnika).
Suglasnost službenika za premještaj se traži ako ima više od 20 godina radnog staža ili ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.
Službeniku koji se premješta u DT udaljeno više od 100 km od mjesta njegovog stanovanja, mora se u roku od 6 mjeseci osigurati smještaj za njega i njegovu obitelj, a do osiguranja uvjeta ima pravo na naknadu povećanih troškova. Rješenje o premještaju donosi čelnik onog DT iz kojeg se službenik premješta (uz prethodni pisani sporazum s čelnikom DT u koje se službenik premješta).
ZAKON O RADU
1. Što se uređuje Zakonom o radu? Ovim se zakonom uređuju radni odnosi u RH ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom te objavljen, nije drukčije određeno.
2. Zaposlenik (radnik) i poslodavac? Zaposlenik (radnik)u smislu ovog zakona je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Poslodavac u smislu ovog zakona je fizička ili pravna osoba za koju zaposlenik (radnik) u radnom odnosu obavlja određene poslove. Prije stupanja radnika na rad poslodavac mu mora omogućiti da se upozna s propisima, organizacijom rada i zaštitom na radu.
3. Ugovor o radu? Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme i obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen ovim zakonom. Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. Na određeno vrijeme do 3 godine.
4. Probni rad? Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad koji ne smije trajati duže od 6 mjeseci. Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje 7 dana.
5 Radno vrijeme? Puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno; nepuno radno vrijeme može se sklopiti ugovorom o radu; skraćeno radno vrijeme za poslove na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštiti zaposlenika od štetnih utjecaja.
6. Prekovremeni rad? U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe zaposlenik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog radnog vremena, najviše do 10 sati tjedno.
7. Godišnji odmor? Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Stanka – u toku dana najmanje 30 minuta.
Dnevni odmor – između dva uzastopna radna dana najmanje 12 sati.
Tjedni odmor – nedjeljom u trajanju najmanje 24 sata neprekidno.
Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor i umjesto toga uzeti novčanu naknadu. Radnik stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada. Poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust.
8. Plaće? Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ne smije zaposleniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog kolektivnim ugovorom.
9. Prestanak ugovora o radu? Ugovor o radu prestaje:
Ř smrću zaposlenika
Ř istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme
Ř kada zaposlenik navrši 65 godina i 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore
Ř dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad
Ř sporazumom zaposlenika i poslodavca
Ř otkazom
Ř odlukom nadležnog suda
10. Otkaz? Otkaz mora imati pisani oblik; poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz; otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje; otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza; otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, porodiljskog dopusta, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe privremene nesposobnosti za rad itd.
11. Otkazni rok? U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje dva tjedna, ako zaposlenik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana. Najveći otkazni rok je 6 mjeseci, ako je zaposlenik u radnom odnosu kod istog zaposlenika proveo neprekidno 20 godina.
12. Štrajk? Sindikati ili njihove udruge više razine imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova ili zbog neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće u roku od 30 dana od dana dospijeća. Štrajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren. Štrajk se ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja predviđenog ovim zakonom, odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele.
Ř Središnji popis službenika i namještenika vodi Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave prema stručnoj spremi, nazivima radnih mjesta i koeficijentima. Ministarstvo obrade RH i Ministarstvo unutarnjih poslova RH samo vode središnji popis svojih službenika
Ř Svako tijelo vodi osobne očevidnike službenika koji su u njemu zaposleni. O davanju podataka iz središnjeg popisa odlučuju čelnici tijela. Osobni očevidnik i središnji popis predstavljaju službenu tajnu. Službenik ima pravo biti upoznat sa svim podacima u svom dosjeu, te na korištenje podataka iz središnjeg popisa koji se na njega odnose.
UGOVOR O RADU sadrži naziv stranaka s prebivalištem, mjesto rada, naziv i vrstu rada, datum otpočinjanja rada, očekivano trajanje ugovora, trajanju godišnjeg odmora i redovitog radnog dana i tjedna, osnovna plaća, otkazni rok.
ZAPOŠLJAVANJE MALOLJETNIKA – osoba mlađa od 15 godina ne smije se zaposliti (iznimno film, reklame, umjetnost). Malodobnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, razvoj i ćudoređe.
ZAŠTITA PRIVATNOSTI RADNIKA I ZDRAVLJA RADNIKA – prilikom sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, mjesto rada i pristup mjestu rada na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika.
OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD - poslodavac je dužan omogućiti radniku (u skladu s mogućnostima i potrebama rada) školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.
VOLONTERSKI RAD – je kada poslodavac uzme osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Razdoblje volontiranja ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo.
NOĆNI RAD – rad u vremenu od 22 do 6 sati ujutro, a u poljoprivredi od 22 do 05. Zabranjen je rad maloljetnika u industriji od 19 do 07 i u izvan industrijskom radu 20 do 06, zabranjen je noćni rad žena u industriji.
PRIVREMENA I TRAJNA NESPOSOBNOST ZA RAD – dok je radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka, poslodavac mu ne može otkazati.
ZAKON O SUSTAVU DRŽAVNE UPRAVE
1. Koji su poslovi državne uprave i tko ih obavlja? Poslovi državne uprave su neposredna provedba zakona (rješavanje u pravnim stvarima, vođenje propisanih očevidnika, izdavanje uvjerenja i drugih potvrda, drugi upravni i stručni poslovi), donošenje propisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog nadzora te drugi upravni i stručni poslovi. Poslovi državne uprave uređuju se zakonom. Poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave. Posebnim zakonom su određeni poslovi državne uprave i mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne samouprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti.
2. Koja su tijela državne uprave? Tijela državne uprave su ministarstva, državne upravne organizacije i županijski uredi, odnosno gradski uredi grad Zagreba.
3. Tko obavlja poslove državne uprave u prvom stupnju? Poslove državne uprave u prvom stupnju obavljaju županijski uredi, odnosno gradski uredi Grada Zagreba ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. Za obavljanje zakonom određenih poslova državne uprave mogu se u županiji, gradu i općini osnivati područne jedinice ministarstva odnosno državnih upravnih organizacija. Za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ureda mogu se u gradu, odnosno općini osnivati ispostave.
4. Tko su dužnosnici RH? Dužnosnici su – ministri, njihovi zamjenici, ravnatelji državnih upravnih organizacija, župani, podžupani, gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici.
5. Tko obavlja poslove državne uprave u tijelima državne uprave? Poslove državne uprave u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici, koji se imenuju na temelju javnog natječaja, ako zakonom nije drugo određeno.
6. Tko obavlja opće i pomoćne poslove u tijelima državne uprave? Opće, tehničke i pomoćne poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici. (službenici III vrste zvanja)
7. Da li se osigurava u državnoj upravi zastupljenost pripadnicima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina? Pripadnici etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina pripadnicima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama, vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu RH, a u županijskim, odnosno gradskim uredima vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu županije, odnosno grada Zagreba. Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina u tijelima državne uprave.
8. Koje poslove rade tijela državne uprave? Tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti neposredno primjenjujući zakone o druge propise, rješavaju u upravnim sporovima, vode propisane očevidnike, izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju i druge upravne stručne poslove. Tijela državne uprave neposredno provode zakone i propise, donose provedbene propise, provode upravni nadzor, obavljaju posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru.
9. Koje su vrste provedbenih propisa? Provedbeni propisi su:
Ř Pravilnici se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene
Ř naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje
Ř naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u Narodnim novinama, a stupaju na snagu najranije 8-og dana od dana objave.
10. Tko ih donosi? Provedbene propise donose ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija.
11. Tko i kako vrši provedbu upravnog nadzora? Provedbu upravnog nadzora vrše tijela državne uprave tako da nadziru:
Ř zakonitost rada i postupanja
Ř rješavanje u upravnim sporovima
Ř djelotvornost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave
Ř odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama
12. Što je to inspekcijski nadzor? Inspekcijskim nadzorom provodi se izravan uvid u opće im pojedinačne akte, uvjete i način rada nadzorom pravnih i fizičkih osoba te poduzimanje zakonom i drugim propisima predviđenih mjera da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora.
13. Tko provodi inspekcijski nadzor u prvom i u drugom stupnju? Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju županijski, odnosno gradski uredi, a u drugom stupnju ministarstva ako posebnim zakonom nije drugo određeno. Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti županijskih, odnosno gradskih ureda.
14. Koja su prava i obveze inspektora? Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima:
Ř narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u određenom roku
Ř podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu
Ř poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti i druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten
15. Radi kojih poslova se ustrojavaju ministarstva? Državna ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u upravnim područjima u kojima poslove državne uprave obavljaju isključivo ministarstva. Ministarstvo se ustrojava za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. Upravni i drugi stručni poslovi, a osobito:
neposredno primjenjivanje zakona i drugih propisa
osiguravanje provedbe zakona i drugih propisa
primjenjivanje nacrta zakona i drugih propisa
rješavanje u upravnim stvarima i u 1. stupnju kada su to izrijekom ovlaštena te u 2. stupnju ao zakonom nie nešto drugo određeno
upravni, inspekcijski nadzor
vođenje propisa očevidnika
praćenje stanja u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima, predlaganje odgovarajućih mjera
izrađivanje stručnih podloga za postupak odlučivanja u državnim tijelima
osiguravanje suradnje stručnih i državnih ustanova te predlaganje nadležnim državnim tijelima ustrojavanje istih
16. Koje su upravne organizacije u sastavu ministarstva? Upravne organizacije u sastavu ministarstva su: uprave, zavodi i ravnateljstva. Na čelu svake je ravnatelj s položajem pomoćnika ministra:
Ř zavod obavlja stručne i analitičke poslove
Ř uprava obavlja upravne i stručne poslove koji zahtijevaju samostalnu upravnu cjelinu
Ř ravnateljstvo se bavi gospodarskim poslovima
17. Čelnici ministarstva? Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom. Zamjenik ministra zamjenjuje ministra u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu ministar povjeri (odgovoran je ministru i Vladi). Tajnik ministarstva neposredno usklađuje rad unutarnjih ustrojbenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva (odgovoran je ministru i Vladi). Pomoćnik ministra upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu ministar povjeri (odgovoran je ministru i Vladi).
18. Ovlasti ministra? Zahtjeva izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave. Poduzima postupak za utvrđivanje odgovornosti. Neposredno obavlja poslove u granicama djelokruga. Prema službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom.
19. Tko stoji na čelu upravnih organizacija u sastavu ministarstva? Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s položajem pomoćnika ministra. Imenuje ga Vlada, a na prijedlog predsjednika Vlade. Za svoj rad odgovoran je Vladi.
20. Ovlasti ravnatelja? Brine o provedbi zakona i drugih propisa. Donosi provedbene propise kad je to izrijekom zakona ovlašten. Nadzire zakonitosti i pravovremenost izvršavanja poslova. Raspoređuje poslove, poduzima mjere za osiguranje nezakonitosti. Brine o stručnom osposobljavanju.
21. Tko su predstavnici državne vlasti u županiji i Gradu Zagrebu? Župan i gradonačelnik Grada Zagreba su predstavnici državne vlasti na području županije, odnosno Grada Zagreba. Podžupani, odnosno zamjenici gradonačelnika Grada Zagreba zamjenjuju župana, odnosno gradonačelnika i obavljaju poslove državne uprave koje im povjere župan odnosno gradonačelnik.
22. Ovlasti župana i gradonačelnika grada Zagreba? Brinu o provedbi zakona, odnosno drugih propisa. Nadziru obavljanje propisa državne uprave. Obavljaju nadzor nad poslovima državne uprave prenijete na tijela lokalne samouprave ili druge pravne osobe s javnim ovlastima. Brinu o zakonitosti i pravovaljanom obavljanju poslova. Poduzimaju mjere za osiguravanje učinkovitosti.
23. Tko upravlja radom županijskog odnosno gradskog ureda? Radom županijskog, odnosno gradskog ureda upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, uz prethodno pribavljeno mišljenje odgovarajućeg ministra.
24. Gdje se osiguravaju sredstva za rad tijela državne uprave? Sredstva za rad državne uprave utvrđuju se državnim proračunom. Tijela državne uprave dužna su – Vladi republike Hrvatske dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. rujna tekuće godine.
25. Na temelju čega se primaju i postavljaju državni službenici i namještenici? Državni službenici i namještenici primaju se i postavljaju na temelju rješenja ministra, odnosno drugog odgovarajućeg organa državne uprave. Osobe se u državnu službu primaju putem natječaja, ako ovim zakonom ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.
26. Da li se državnog službenika može premjestiti na drugo radno mjesto?
Ř službenika se može po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom ili drugom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ali samo u okviru iste skupine poslova i ako su propisani uvjeti toga radnog mjesta isti kao uvjeti radnog mjesta na kojem se službenik nalazi u trenutku premještaja
Ř iznimno službenika se uz njegov pristanak može premjestiti na svako radno mjesto za koje ispunjava propisane uvjete, bez obzira na vrstu i složenost poslova koji se obavljaju na radnom mjestu na koje se premješta
Ř službenika se ne može premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti ako ima više od 20 godina radnog staža ili ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike
27. Uvjet kada se državnog službenika premješta u državno tijelo čije je sjedište udaljeno više do 100 km od mjesta njegovog stanovanja? Službeniku koji se premješta u drugo državno tijelo čije je sjedište udaljeno više od 100 km od mjesta njegovog stanovanja mora se najduže u roku od 6 mjeseci, osigurati odgovarajući smještaj za njega i njegovu obitelj, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
28. Slučaj odbijanja postupanja po rješenju o premještaju? Protiv rješenja o premještaju službenik ima pravo u roku od 3 dana od primitka rješenja podnijeti prigovor čelniku tijela, koji je rješenje donio. Prigovor odgađa izvršenje rješenja o premještaju. O prigovoru se mora odlučiti u roku od 3 dana od dana primitka prigovora. Protiv rješenja kojim je odlučeno po prigovoru, odnosno ako po prigovoru nije odlučeno u propisanom roku, službenik ima pravo pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana primitka rješenja odnosno od proteka roka za odlučivanje po prigovoru. Postupak po tužbi smatra se hitnim.
Zakon o vladi Republike Hrvatske
1. Što se uređuje Zakonom o Vladi republike Hrvatske? Zakon o Vladi republike Hrvatske uređuje status, sastav, odnos s tijelima državne uprave i samouprave, funkcije prema Hrvatskom Saboru, ovlasti ministarstva.
2. Što je Vlada republike Hrvatske? Vlada Republike Hrvatske je najviše tijelo izvršne vlasti. Izvršnu vlast u RH čine još – ministarstva; državne upravne organizacije; županijski uredi; pravne osobe s javnim ovlastima (svako stavljanje pečata s grbom RH je javna ovlast).
3. Kome je Vlada odgovorna za svoj rad? Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.
4. Kakav je sastav Vlade? Vladu čine predsjednik, zamjenik predsjednika, potpredsjednici, ministri i drugi njezini članovi. Vlada ima uži kabinet kojeg čine predsjednik i potpredsjednici Vlade.
5. Način rada Vlade? Vlada radi na sjednicama koje su javne, ali također Vlada može odlučiti da će se sjednica odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda održati bez nazočnosti javnosti. Vlada može zasjedati ako je sjednici nazočna većina članova Vlade. Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade. Vlada odlučuje 2/3 većinom kad nadležnim državnim tijelima predlaže
Ř promjenu Ustava RH
Ř udruživanje ili razdruživanje s drugim državama
Ř promjenu granica RH
Ř raspuštanje Hrvatskog Sabora
Ř raspisivanje državnog referenduma
6. Koji su akti Vlade? Uredbom se osnivaju Uredi, agencije, direkcije i druge stručne službe; odlukom se uređuju pojedina pitanja iz nadležnosti Vlade ili određuju mjere, daje suglasnosti ili potvrđuju akti drugih tijela i pravnih osoba, te odlučuju o pitanjima o kojima se ne donosi propis; Rješenjem se odlučuje o imenovanjima i razrješenjima te o drugim pojedinačnim stvarima iz djelokruga Vlade; Zaključkom se utvrđuju stajališta Vlade u pitanjima provedbe utvrđene politike te određuju zadaće tijelima državne uprave.
7. Koje su stručne službe Vlade? Za obavljanje stručnih poslova, osnivaju se stručne službe:
Ř ured za zakonodavstvo
Ř ured za odnose s javnošću
Ř Ured za nacionalne manjine
8. Stanje u vezi s imunitetom? Protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječen kazna zatvora od 5 godina, bez prethodnog odobrenja Vlade. Predsjednik Vlade, potpredsjednici Vlade, ministri i drugi članovi Vlade su dužnosnici Republike Hrvatske.
Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i državnih upravnih organizacija
1. Koja se tijela ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave? Ovim se zakonom ustrojavaju državna ministarstva, ministarstva i državne upravne organizacije te određuje njihov djelokrug.
2. Koja su državna ministarstva? Ministarstvo financija; Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova; Ministarstvo vanjskih poslova; Ministarstvo gospodarstva; Ministarstvo branitelja iz Domovinskog rata; Ministarstvo kulture; Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva; Ministarstvo pomorstva, prometa i veza; Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave; Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja; Ministarstvo prosvjete i športa; Ministarstvo rada i socijalne skrbi; Ministarstvo turizma; Ministarstvo znanosti i tehnologije; Ministarstvo za europske integracije; Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo; Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo.
3. Vrste županijskih ureda? U županijama se ustrojavaju županijski uredi za poslove državne uprave i to za:
Ř gospodarstvo
Ř prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu
Ř rad, zdravstvo i socijalnu skrb
Ř prostorno uređenje, stambeno – komunalno, graditeljstvo i zaštitu okoliša
Ř katastarske i geodetske poslove
Ř imovinsko – pravne poslove
Ř statistiku
Ř opću upravu
U županijama se osim ureda koji su nabrojani ustrojavaju i Ured župana.
Uredba o načelima za unutarnje ustrojstvo i o radnom vremenu tijela državne uprave
1. Što se uređuje Uredbom o načelima za unutarnje ustrojstvo i o radnom vremenu tijela državne uprave? Ovom uredbom se uređuju:
Ř nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva, državnih upravnih organizacija i županijskih odnosno gradskih ureda grada Zagreba
Ř način upravljanja unutarnjim ustrojstvenim jedinicama tijela državne uprave
Ř način planiranja poslova
Ř radno vrijeme
Ř održavanje uredovnih dana
Ř uredovno vrijeme za rad s građanima i drugim strankama u tijelima državne uprave
2. Koje su upravne organizacije nalaze u sastavu ministarstva? U ministarstvima ustrojavaju se uprave i zavodi kao upravne organizacije u sastavu ministarstva. Uprave i zavodi ustrojavaju se u pravilu za određena upravna područja iz djelokruga ministarstva. Radom upravnih organizacija u sastavu ministarstva upravlja pomoćnik – ravnatelj. Uprave se ustrojavaju za obavljanje određenih upravnih i stručnih poslova koji zahtijevaju posebno ustrojenu samostalnu upravnu cjelinu. Zavodi se ustrojavaju za obavljanje analitičkih i drugih stručnih poslova koji zahtijevaju primjenu posebnih stručnih načina rada. Ravnateljstva se ustrojavaju za obavljanje određenih gospodarskih poslova s njima vezani upravni poslovi.
3. Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice u upravnim organizacijama? Unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvima, upravnim organizacijama u sastavu ministarstva i državnim upravnim organizacijama u pravilu su odjeli, odsjeci i pododsjeci.
4. Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice u županijskim odnosno gradskim uredima grada Zagreba? Unutarnje ustrojstvene jedinice u županijskim odnosno gradskim uredima Grada Zagreba u pravilu su odsjeci, pododsjeci i odjeljci.
5. Tko određuje godišnji plan rada u tijelima državne uprave, državnim upravnim organizacijama i županijskim uredima?
Ř ministar za ministarstva, na prijedlog tajnika ministarstva
Ř ravnatelj za državne upravne organizacije, na prijedlog pomoćnika ravnatelja
Ř župan za županijske urede, na prijedlog pročelnika županijskih ureda
Zakon o proračunu
1. Što se određuje Zakonom o proračunu? Određuju sadržaj i planiranje proračuna, način izrade, donošenje i izvršavanje državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave kao i proračunski odnosi između državnog proračuna i izvan proračunskih fondova, zaduživanje i državni dug te računovodstvo i nadzor proračuna.
2. Što je proračun? Proračun je procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja države, odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koje odobrava Hrvatski Sabor, odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave u skladu s odredbama ustava i drugih zakona. Državni proračun je proračun na razini Republike Hrvatske. Proračun se donosi za fiskalnu godinu (razdoblje od 01.01.-31.12.) i važi za godinu dana za koju je donesen.
3. Tko su korisnici proračuna? Proračunski korisnici su ministarstva i ostala tijela državne uprave, tijela držane vlasti i ostali koji se financiraju iz proračun (javne službe).
4. Od čega se sastoji državni proračun? Prihodi i primici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave:
Ř porezni prihodi
Ř neposredni prihodi kao što je dobit od javnih i državnih poduzeća, dobit Hrvatske narodne Banke, prihod od pristojbi, novčanih kazni za kaznena djela te prihoda od otplate danih zajmova
Ř prihodi ostvareni od obavljanja osnovne djelatnosti proračunskih korisnika, po posebnim propisima
Ř domaće i inozemne potpore
Ř domaće i inozemno zaduživanje za financiranje manjka državnog proračuna
Ř zaduživanje jedinica lokalne samouprave i uprave
Izdaci i druge isplate državnog proračuna, i proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave:
Ř tekući izdaci, ako što su plaće, naknade, izdaci za proizvode, i druge usluge, tekući transferi i plaćanje kamata i otpore u novcu i stvarima
Ř kapitalni izdaci, kao što su pribavljanje dugotrajne imovine, kapitalni transferi i plaćanje kamata i potpore u novcu i stvarima
Ř pozajmljivanje
Ř udjel u osnivačkom kapitalu
Ř otplate glavnica po osnovi zaduženja
Transakcije svih prihoda, primitaka, izdataka i plaćanja državnog proračuna upisuju se u glavnu knjigu riznice.
5. Ovlasti ministra financija?
Ř do 10.10. mora izraditi nacrt proračuna i predati ga Vladi
Ř obvezan je otvoriti i držati otvorenim jedan ili više bankovnih računa za primanje i prijenos sredstava (kod Narodne banke Hrvatske)
Ř ovlašten je uložiti dio salda (ili cijeli) državnog proračuna u depozit kod poslovnih banaka, na osnovi ponuda
Ř zaključuje ugovor s Narodnom Bankom Hrvatske radi vođenja bankovnih poslova države i prekoračenja proračuna (uz suglasnost Vlade)
Ř može odgoditi neko plaćanje ili dopustiti plaćanje u obrocima
Ř nadzire korisnika državnog proračuna
6. Što s onima koji se ne ponašaju s skladu sa zakonom? Kažnjavaju se novčanom kaznom – 5.000-20.000 kuna.
7. Osnove za izradu državnog proračuna? Osnove za izradu državnog proračuna temelje se na potrebama gospodarskog razvoja, makroekonomskoj stabilnosti, politici i propisima koje donosi Sabor, Vlada i ministar financija.
|